Mnoštvu ljudi koji su se 8. svibnja okupili na Trgu svetoga Petra kako bi proslavili njegov izbor, papa Lav XIV. je, citirajući svetog Augustina, rekao „s vama sam kršćanin, za vas sam biskup“. U nedjelju poslijepodne, brojnim rimskim građanima – među kojima su bili predstavnici institucija, gradske uprave, redarstvenih snaga i jednostavnih vjernika – koji su se rano poslijepodne okupili podno stuba Kapitolija kako bi mu odali počast grada Rima, papa Lav XIV. je, parafrazirajući riječi svetog Augustina, sveca reda kojemu pripada, rekao:

„Danas mogu reći da sam za vas i s vama – Rimljanin! Neka Rim uvijek bude istaknut po vrijednostima čovještva i civilizacije koje životnu snagu crpe iz evanđelja“.

Sjevernoamerički papa, misionar u Peruu, s francuskim, španjolskim i talijanskim obiteljskim korijenima, danas na neki način poprima i novi ‘identitet’, onaj građanina Rima, u čijoj biskupiji danas službeno započinje svoju službu kao biskup i pastir ustoličenjem u bazilici svetoga Ivana Lateranskog. Ceremonija na Trgu Ara Coeli održana je, naime, neposredno prije euharistijskoga slavlja u Lateranskoj bazilici.

Drevna je tradicija kratko zaustavljanje podno „doma građanske i demokratske uprave grada“, što je potvrda – kako je istaknuo gradonačelnik Roberto Gualtieri u svom uvodnom govoru – naklonosti koju Papa gaji prema Vječnom gradu. Naklonosti za koju smo duboko zahvalni i koju uzvraćamo svom velikodušnošću za koju je – kao što ste mogli vidjeti posljednjih dana – naš grad sposoban – rekao je gradonačelnik. Papa Prevost je sa svoje strane izrazio zahvalnost na potpori koju je primio na početku pontifikata, i posebno u ovaj važan dan.

Osjećam tešku, ali zanosnu odgovornost služiti svim njezinim članovima, imajući prije svega na srcu vjeru Božjega naroda, a time i opće dobro društva.

Suradnici smo, svatko na svojem institucionalnom području – rekao je papa Lav obraćajući se gradonačelniku – te dodao – Dva tisućljeća, naime, Crkva živi svoj apostolat u Rimu naviještajući Kristovo evanđelje i posvećujući se ljubavi.

Obrazovanje mladih i pomoć onima koji pate, posvećivanje manje sretnima i njegovanje umjetnosti izrazi su brige za ljudsko dostojanstvo koju moramo podupirati u svako vrijeme, posebno prema malenima, slabima i siromašnima.

Sada u Jubileju nade, koji je proglasio i pokrenuo papa Franjo, a koji je još uvijek u tijeku, ista briga Crkve proteže se na hodočasnike koji dolaze iz svih krajeva svijeta i – kako je rekao Sveti Otac – koristi se također velikim zauzimanjem Kapitolijske uprave. Papa je stoga izrazio nadu da će se tijekom Svete godine Rim, neusporediv po bogatstvu svoje povijesne i umjetničke baštine, uvijek isticati i po vrijednostima čovještva i civilizacije koje životnu snagu crpe iz evanđelja.

Gradonačelnik Gualtieri također je u svom uvodnom pozdravu spomenuo Jubilej, govoreći o „važnim misijama s kojima se valja suočiti“ i posebno spomenuvši jubilejski događaj posvećen mladima koji će se održati od 28. srpnja do 3. kolovoza, a u prigodi kojega će u Rim stići tisuće mladića i djevojaka.

Uime vlasti, gradonačelnik je također ponovno istaknuo zauzimanje za završetak brojnih započetih materijalnih i nematerijalnih gradilišta, kako bi Rim postao pravedniji, održiviji i uključiviji grad, prije svega pozoran prema posljednjima, najslabijima.

Ovaj je grad spreman pratiti Vas, kako bi pomogao u afirmaciji paradigme nove politike, novih odnosa među narodima i državama, te poboljšanja društvenog modela – rekao je Gualtieri. Istaknuo je i duhovnu vezu između poslanja rimskoga biskupa i univerzalne perspektive kršćanstva, koja je – kako je rekao – hranila ovaj grad kroz stoljeća, stvarajući kulturu, civilizaciju, odnose.

I podsjećajući na apel za mir koji je papa Lav XIV. izrekao deset puta na dan svog izbora, Gualtieri je potvrdio da je mir najsnažniji univerzalni poziv Rima: „Nastavit ćemo raditi kako bi Rim postao uzor sklada između čovjeka i okoliša, grad sposoban upravljati burnim promjenama povezanima s velikim revolucijama koje su u tijeku, počevši od prodora u naš život tehnologije i umjetne inteligencije“.

Uslijedila je misa na kojoj je Papa preuzeo Lateransku katedralu.