U oštroj kritici izolacionizma Papa je poručio da će društvo napredovati samo ako gradi mostove, no „sve više zemalja danas odlučuje se za podizanje zidova“. To je vrlo bolno jer „oni koji grade zidove, završavaju kao zatočenici tih zidova koje su sami podigli“, pojasnio je Sveti Otac novinarima, kojima je posvetio 40 minuta dvosatnog leta iz Rabata u Vatikan.

„Izgradnja mostova za mene je nešto što gotovo nadilazi ljude, jer je potreban vrlo velik napor. Oduvijek me je toliko doticala rečenica iz romana Ive Andrića ‘Na Drini ćuprija’ gdje on kaže kako je most napravio sam Bog s krilima anđela za ljude kako bi komunicirali. Kako bi ljudi mogli komunicirati. Most je za ljudsku komunikaciju. A to je lijepo i vidio sam to u Maroku“, rekao je između ostaloga Papa.

Papa je priznao da je iznaći dobru migracijsku i izbjegličku politiku za mnoge vlade teška zadaća, prenosi Vatican News. No, to mora biti ljudski riješeno, istaknuo je Papa poručujući: Ljudska prava važnija su od ugovora, citirajući riječi grčkoga premijera Alexisa Tsiprasa, za koje smatra da su „zaslužile Nobelovu nagradu“. Papa misli da je izolacionistički i protuimigracijski stav glasača mnogih europskih zemalja posljedica straha koji „propovijedaju populisti“. A strah je početak diktature, upozorio je Papa i podsjetio na jačanje nacionalsocijalizma. Adolf Hitler došao je na vlast obećanjima i strahom, a znamo kako je to završilo. Povijest nas uči da tko sije strah žanje okrutnu žetvu, rekao je Papa.

Europa ne smije zaboraviti da je i sama nastala u migracijama. Mnoge su zemlje u tijeku i nakon svjetskoga rata bile vrlo velikodušne, podsjetio je Papa, rekavši da je i njegov otac jedan od Europljana koji je prihvaćen u inozemstvu. Premda je nužno proučiti uzroke migracija, istodobno se treba upitati je li Europa koja prodaje oružje kojim se onda ubija djecu u Jemenu – dosljedna?

Papa je pohvalio europsku politiku njemačke kancelarke Angele Merkel. Ako kontinent želi biti „majka Europa, a ne baka“ mora mudro investirati u obrazovanje, rekao je Papa, pojasnivši kako je Merkel obuzdala iseljavanje velikodušnošću, investirala je u obrazovanje i gospodarstvo.

Odgovarajući na pitanja o vatikanskom skupu o zaštiti djece u Crkvi u veljači, Papa je branio svoj stav da iza zlostavljanja stoji Sotona. „Potrebno je razmotriti sva moguća rješenja da bi se dao odgovor, što su nastojali učiniti na sastanku u veljači“, rekao je Sveti Otac, upozoravajući da to nije moguće shvatiti bez razumijevanja otajstva zla. Ponovio je da će Crkva poduzeti konkretne mjere kako bi istrijebila i očistila tu ljagu, dodavši da je pritom Crkva u opasnosti da se ograniči na čisto ljudske mjere i zaboravi duhovni dio – molitvu i kajanje, što znači da ne reagira duhovno uravnoteženo.

Papa je posebno zadovoljan potpisivanjem zajedničke kršćansko-islamske izjave o miru, jedinstvu i bratstvu, u kojem se ističe važnost poštovanja vjerskih sloboda i suradnje, posebno u prihvatu izbjeglica, kao i potpisivanjem zajedničke izjave o Jeruzalemu. To je, prema njegovu mišljenju, veliki korak naprijed, jer bratski vjernici koji trpe vide u tom gradu nadu zajedničkog suživota židova, muslimana i kršćana.

Papa je novinarima potvrdio da „pod pretpostavkom nedužnosti“ nije prihvatio ostavku kardinala Philippea Barbarina, primasa Galije i nadbiskupa Lyona, osuđenog na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci jer nije prijavio seksualna zlostavljanja maloljetnika, već će čekati rješenje žalbe na presudu.

Pohod Maroku Papa je završio misnim slavljem u Rabatu u kojem je zahvalio tamošnjim kršćanima za njihovo svjedočanstvo milosrđa. „Sve moje, tvoje je“ (Lk 15,31), kazao je otac starijem sinu i nije mislio samo na materijalna dobra, nego na sudjelovanje u vlastitoj ljubavi i suosjećanju, rekao je papa Franjo. To je najveća kršćanska baština i bogatstvo, jer umjesto da se mjerimo ili svrstavamo prema moralnom, društvenom, etničkom ili vjerskom stanju, možemo prepoznati da postoji još jedno drugo stanje koje nitko neće moći uništiti ni zanijekati budući da je ono dano kao čisti dar. To je stanje djece koju Otac ljubi, očekuje i kojoj se raduje.

Papa je Vjerovanje izgovorio na francuskom jeziku, a ostalo je slavio na materinskom španjolskom. Nadbiskup domaćin Cristóbal López Romero zahvalio je Papi za njegovo zauzimanje za migrante, kao i za njegovo trajno nastojanje za dijalog muslimana i kršćana. S Papom je misu u sportskom centru princ Moulay Abdellah u Rabatu slavilo oko 10.000 vjernika i gotovo svi marokanski katolički svećenici, a animiralo 500 pjevača župnih zborova iz cijele kraljevine .