Budi dio naše mreže
Izbornik

Papa pariškom nadbiskupu: Neka katedrala Notre Dame ponovno bude znak vjere

Vatikan (IKA)

Da katedrala Notre Dame, zahvaljujući obnovi i mobilizaciji svih ljudi, ponovno postane lijepa škrinja u središtu grada, znak vjere onih koji su ju gradili, crkva-majka Vaše biskupije, arhitektonska i duhovna baština Pariza, Francuske i cijeloga čovječanstva, nada je pape Franje koju je izrazio u poruci upućenoj mons. Michelu Aupetitu, nadbiskupu glavnoga francuskog grada, nakon velikog požara koji je djelomično uništio parišku katedralu.

Sjedinjujem se u Vašoj žalosti i u žalosti vjernika Vaše biskupije, stanovnika Pariza i svih Francuza. U ovom Velikom tjednu u kojemu se spominjemo Isusove muke, Njegove smrti i uskrsnuća, jamčim svoju duhovnu blizinu i svoje molitve. Ta je katastrofa teško oštetila povijesnu građevinu. Ali, svjestan sam da je pogodila i nacionalni simbol drag srcu Parižana i Francuza, u različitosti njihovih uvjerenja, napisao je Sveti Otac, a prenosi Vatican News.

Notre Dame je, naime, arhitektonski dragulj za kolektivno sjećanje, mjesto brojnih važnih događaja, svjedok vjere i molitve katolikā toga grada, istaknuo je papa Franjo te na kraju udijelio blagoslov biskupima i vjernicima i zazvao Božji blagoslov na stanovnike Pariza i na sve Francuze.

Riječ je o prvom tako velikom požaru koji je pogodio katedralu čija je izgradnja započela 1163. godine, u središtu glavnoga grada. Katedrala Notre Dame jedna je od najslavnijih gotičkih građevina u svijetu, a na temelju francuskoga zakona o odvojenosti Države i Crkve iz 1905. godine, vlasništvo je francuske države, kao i sve druge katedrale izgrađene tijekom Francuskoga kraljevstva, i dana je na korištenje Katoličkoj Crkvi.

Povijest pripovijeda da je za vrijeme Pariške komune, 1871. godine u katedrali, koja je nedugo prije bila obnovljena i otvorena za bogoštovlje, bilo zapaljeno nekoliko klupā i stolicā, ali bez velike štete. Katedrala je bila pošteđena i u vrijeme dva svjetska rata. Krov, koji se srušio u požaru 15. travnja, bio je originalni krov koji je zamijenio privremeni pokrov iz vremena biskupa Mauricea de Sullyja, koji je 1163. godine pokrenuo izgradnju katedrale. Krov je bio završen 1326. godine, a njegova je ukupna težina bila 210.000 kilograma. Procjenjuje se da je bilo potrebno oko 1300 hrastovih stabala, što odgovara 21 hektaru šume.

Gradnja katedrale bila je podijeljena u dva dijela: do 1250. godine završena je zgrada, dok se sve do polovice XIV. stoljeća interveniralo nizom radova iznutra i izvana, sve dok se nije postigao sadašnji izgled. Izgradnju su financirali Crkva i francuski kralj, a na gradilištu su radili brojni Parižani pružajući svoje usluge kovača, zidara i stolara.