Prošlo je 12 godina od preminuća Chiare Lubich i pozvani ste nadvladati prirodnu zbunjenost, kao i brojčani pad, kako biste i dalje bili živi izraz karizme utemeljenja. Za to je potrebna dinamička vjernost odnosno zauzimanje kako biste ostali vjerni prvotnom izvoru, nastojeći ga razmotriti i izraziti u dijalogu s novim društvenim i kulturnim situacijama.

Vaša duhovnost, obilježena dijalogom i otvorenošću za različite kulturne, društvene i vjerske, kontekste, sigurno može poduprijeti taj proces. Otvorenost prema drugima, tkogod oni bili, uvijek valja njegovati. Evanđelje je upućeno svima, ali ne kao prozelitizam; ono je kvasac novoga humanizma na svakom mjestu i u svako vrijeme. Ta otvorenost i dijalog pomoći će vam izbjeći svaku autoreferencijalnost koja nikada ne proizlazi od dobroga duha, istaknuo je Papa.

To je ono što želimo čitavoj Crkvi – da se čuva okretanja sebi, što vodi stalnoj zaštiti institucije na štetu osoba, i što može dovesti također do opravdavanja ili skrivanja oblika zloporabe, uz mnogo boli koje smo otkrili i proživjeli posljednjih godina. Autoreferencijalnost treba prepustiti mjesto, također u Pokretu fokolara, pareziji, transparentnosti, kako bi se hrabro i u istini suočio s različitim problemima, prateći uvijek upute Crkve koja je prava majka, te odgovarajući na potrebe pravednosti i ljubavi.

Druga točka koju je istaknuo papa Franjo jest važnost kriza. Ne može se živjeti bez kriza, krize su blagoslov, za život ljudi, a i za život institucija. Sukob je negativan, a ne kriza, pojasnio je. Svaka je kriza poziv na novu zrelost; to je vrijeme duha, potiče potrebu za dopunjavanjem, ne obeshrabrujući se pred ljudskom slojevitošću i kontradikcijama. Danas se mnogo ističe važnost otpornosti pred teškoćama, odnosno sposobnosti za pozitivno suočavanje s njima, crpeći iz njih mogućnosti.

Treća točka na koju je Papa privukao pozornost jest življenje duhovnosti pokreta – usredotočene na Isusovu molitvu da „svi budu jedno“ – u dosljednosti i realizmu. To zahtijeva dvostruku obvezu – izvan pokreta i unutar njega. Što se tiče djelovanja izvan pokreta, Papa je njegove članove ohrabrio da budu svjedoci blizine s bratskom ljubavlju koja nadvladava svaku prepreku i doseže svako ljudsko stanje. U tomu je službenica Božja Chiara Lubich dala brojne primjere, istaknuo je Papa. To je put bratske blizine, koji prenosi prisutnost Uskrsloga muškarcima i ženama našega doba, počevši od siromašnih, posljednjih, odbačenih; radeći zajedno s ljudima dobre volje u svrhu promicanja pravednosti i mira.

Promicati sve više sinodalnost, suodgovornost i sudjelovanje svih članova, poticaj je pape Franje što se tiče zauzimanja unutar pokreta. Valja nasljedovati logiku zajedništva prema kojoj svi mogu staviti u službu drugima svoje darove i svoja mišljenja u istini i slobodi.

Papa je potom potaknuo članove pokreta da, nasljedujući Chiaru Lubich, uvijek slušaju Kristov vapaj napuštenosti na križu, koji očituje najvišu mjeru ljubavi. Milost koja iz njega proizlazi u stanju je potaknuti u nama, slabima i grješnima, velikodušne odgovore, a katkada i herojske; u stanju je preobraziti trpljenje te čak i tragedije u izvor svjetla i nade za ljudski rod. U tom prijelazu iz smrti u život nalazi se središte kršćanstva, a i vaše karizme, rekao je Papa.

Zahvalivši im za njihovo radosno svjedočenje evanđelja koje daju Crkvi i svijetu papa Franjo je blagoslovio prisutne te sve članove pokreta povjerio Mariji, Majci Crkve.