Celebrant na oltaru bio je kardinal Mauro Gambetti, arhiprezbiter Bazilike svetog Petra, a homiliju je održao propovjednik Papinske kuće, kardinal Raniero Cantalamessa. Na obredima Velikog petka u vatikanskoj bazilici sudjelovalo je oko četiri tisuće vjernika.

“Već dvije tisuće godina Crkva naviješta i spominje se, na današnji dan, smrti Sina Božjega na križu – ustvrdio je kardinal započinjući svoje razmišljanje – ali se već stoljeće i po proklamira druga Božja smrt u našem sekulariziranom zapadnom svijetu“ pred kojom ne smijemo zatvarati oči. Propovjednik vidi u Nietzscheu „savršen izraz“ te drugačije Božje smrti koju on stavlja u usta „ludom čovjeku“ koji proglašava kraj Božjeg grada.

Na mjesto Boga, tumačio je kardinal Cantalamessa, Nietzsche stavlja čovjeka, točnije „nadčovjeka“. Na strah od praznine “lud čovjek” odgovara uvjeravanjem da “nećemo lutati u beskrajnom ništavilu” jer će čovjek ispuniti Božju zadaću. No, nastavio je kardinal, “upravo je to ono što se dogodilo i što se događa! Lutamo kao kroz beskrajno ništavilo”.

Cantalamessa je citirao još jedan „borbeni poklič“ Nietzschea: „S one strane dobra i zla“, ali, komentira, „s one strane dobra i zla postoji samo ‘volja za moći’, a znamo kamo ona vodi, kamo nas vodi“. Propovjednik je upozorio na posljedice filozofove misli i naveo da je ideja o Božjoj smrti deklinirana „na najrazličitije načine i pod najrazličitijim nazivima, do te mjere da je postala moda, atmosfera koju čovjek udiše u intelektualnim krugovima postmodernog Zapada“. Zajednički nazivnik svih tih različitih deklinacija je totalni relativizam na svim poljima: etici, jeziku, filozofiji, umjetnosti i, naravno, religiji. Ništa nije stalno; sve je prolazno, ili čak hlapljivo. Propovjednik Papinske kuće vidi u „nihilizmu“ sadašnjeg vremena treptaj plamena „nikad ugašena od postanka svijeta“, to jest onaj ‘duh nijekanja’ koji nije prihvaćao postojati u milosti nekog drugoga i koji od tada pokušava zahvatiti druge počevši od praroditelja Adama i Eve.

Istina je, nastavlja kardinal Cantalamessa, da je Isus iz Nazareta umro na križu od naše ruke, umro je „radi naših grijeha i grijeha čitavoga svijeta“, ali „njegovo nam uskrsnuće jamči da taj put neće voditi prema porazu“. Propovjednik je pojasnio kako govor o toj temi na Veliki petak ima za cilj „spriječiti vjernike da budu uvučeni u taj vrtlog nihilizma koji je prava ‘crna rupa’ duhovnog svemira“.

Stoga, zaključio je kardinal, nastavimo sa zahvalnošću ponavljati riječi koje svećenik izgovara u svakoj misi: „Tvoju smrt, Gospodine naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo“.