Papa primio D Estainga u privatnu audijenciju
Razgovor s Papom i najvišim predstavnicima Vatikanskoga državnog tajništva bio je usmjeren na izradu europskog Ustava, ulogu vjeroispovijesti u njemu i zanimanje kršćanskih zajednica europskih država za njegovu izradu
Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. primio je u četvrtak 31. listopada u privatnu audijenciju nekadašnjega francuskog predsjednika Valery Giscard D Estainga, koji se nalazi u dvodnevnom pohodu Italiji u svojstvu predsjednika Europske ustavotvorne skupštine, koja već više mjeseci u Bruxellesu izrađuje nacrt europskog Ustava.
Razgovor s Papom i najvišim predstavnicima Vatikanskoga državnog tajništva bio je usmjeren na izradu tog Ustava, ulogu vjeroispovijesti u njemu i zanimanje kršćanskih zajednica europskih država za njegovu izradu.
Voditelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Joaqin Navarro Valls spomenuo je u prigodnoj izjavi zanimanje vjernika europskih država, u kojima su kršćani većina, za taj ustav. “Oni žele da se poštuje njihov identitet i posebni prinos koji su dali i još uvijek daju europskome društvenom životu te njihov pravni položaj, koji im je do sada osiguravalo zakonodavstvo njihovih zemalja, rekao je Navarro Valls. Pohod nekadašnjega francuskog predsjednika bio je prilika za razmjenu mišljenja o Europi, kazao je Navarro Valls i dodao kako je Giscard D Estaing sam tražio da ga primi Sveti Otac te da može razgovarati s vatikanskim državnim tajnikom kardinalom Angelom Sodanom i tajnikom Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupom Jean-Louis Tauranom.
Papa je u tijeku susreta iznio tri primjedbe koje se odnose na vjerski i duhovni sadržaj budućega europskog Ustava, kazao je D Estaing nakon u Apostolskoj palači. Vrlo kratko je komentirao svoj pohod odmah nakon susreta, ali nije rekao što mu je Sveti Otac govorio i koje su bile Papine primjedbe. Na pitanje novinara hoće li se sada o tome voditi računa, Giscard D Estaing je, napuštajući Vatikan, odgovorio kako će to na izvjestan način biti učinjeno.
Talijanska agencija Ansa nagađa kako bi tri Papine primjedbe mogle biti najprije kršćanski identitet, zatim posebni prinos europskome društvenom životu i pravni položaj kršćana u Europi. Poznato je da je Ivanu Pavlu II. važno da buduća Temeljna europska povelja prizna ulogu koju je kršćanstvo imalo i ima u povijesti i u kulturi europskog kontinenta te onu koju danas imaju kršćanske Crkve u Europi.