Papa primio veleposlanike dvanaest zemalja

Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. primio je u četvrtak 15. svibnja nove veleposlanike Austalije, Zimbambvea, Sirije, Trinidada i Tobaga, Etiopije, Letonije, Fidžija, Burundija, Gruzije, Vanuatua, Moldavije i Pakistana, koji su mu predali vjerodajnice. U govoru kojim se obratio dvanaestorici novih veleposlanika Papa je istaknuo kako se mir ne može ostvarivati na štetu osoba i naroda, a rat i terorizam ne mogu vratiti ravnotežu i slogu. Mir se može graditi kada su svi sudionici i pokretači izgradnje društvenog tkiva. Papa je ujedno tumačio ulogu diplomacije i međunarodnih organizacija u promicanju mira. Religije su izvor jedinstva i mira, a vjerski osjećaj ne može ljude staviti jedne protiv drugih. Svijet danas proživljava teško razdoblje u kojem se odgovorni za narode neprekidno trebaju zauzimati za mir. Tu diplomacija mora naći svoje plemenito obilježje, a dijalog, bratstvo i solidarnost trebaju biti temelj njenoga djelovanja kao i djelovanja međunarodnih ustanova zaduženih za promicanje mira, toga dragocjenog blaga ne samo za pojedince, već za narode i države, jer se trajni razvoj temelji samo na sigurnosti i slozi. U dobu obilježenom teškim sukobima međunarodna zajednica raspolaže ustanovama koje mogu spriječiti rat. Ujedinjeni su narodi pozvani biti mjesto odlučivanja o izgradnji mira, a na njegovu su izgradnju pozvane i humanitarne organizacije, rekao je Papa i dodao kako će takvo nastojanje pomoći narodima zahvaćenim sukobom da ponovno u ruke preuzmu svoju sudbinu i počnu graditi budućnost.
Papa se zatim osvrnuo na četrdesetu obljetnicu enciklike Ivana XXIII. “Pacem in terris” i na njen poziv da se društveni život mora temeljiti na istini, pravdi, ljubavi i slobodi. Spominjući tragedije koje svaki rat donosi sa sobom, Papa je rekao kako u tim sukobima mladi najviše stradavaju te su izloženi napasti da i ogreznu u nasilju. Stoga je dužnost pripraviti ih za budućnost mira i bratsku solidarnost, rekao je Papa, i istaknuo kako Katolička crkva nastoji u svojim odnosima s narodima ostvariti to svoje poslanje i upozoriti sve ljude na Božju blizinu. Spominjući tragične događaje na Bliskom istoku, Papa je rekao kako je ondje rat prevladao. Ali rat nije sredstvo rješavanja sukoba, istaknuo je Papa, obraćajući se sirijskoj veleposlanici pri Svetoj Stolici Sibi Nasser. Iskrenim međunarodnim dijalogom valja tražiti uzroke terorizma koji dovodi u opasnost zajedničko dobro mira, ugroženo i u Svetoj zemlji, koja je neprestano u povijesti mjesto sukoba. Zato je Papa odgovorne za taj dio svijeta pozvao neka hrabro i smjelo odgovore na težnje pučanstva, koje traži da može neovisno i suvereno živjeti na svojoj zemlji.

Obraćajući se pakistanskoj veleposlanici pri Svetoj Stolici Fauziji Mufti Abbas, Papa je spomenuo rat u Afganistanu i Iraku, i dodao kako je njena zemlja pridonijela miru. Ujedno je pohvalio pakistanske vlasti, jer su se približile Indiji u kašmirskom pitanju. No, osudio je nasilja koja pogađaju kršćane, uključujući nepravde prigodom zapošljavanja i posebni postupak državnih ustanova za pripadnike etničkih manjina. Papa je nadalje govorio o mirovnom procesu između Etiopije i Eritreje, obraćajući se novom etiopskom veleposlaniku Negashu Kebretu. Tražio je aktivniju ulogu međunarodne zajednice i dobru volju sukobljenih strana za ostvarenje istinskog izmirenja. U obraćanju veleposlaniku Burundija Terenceu Nsanzeu Papa je govorio o potrebi nastojanja cijelog društva za ostvarenje izmirenja i jačanje mira kad je riječ o primjeni sporazuma kojim bi se okončao desetogodišnji građanski rat Hutua i Tutsija, koji je odnio tri stotine tisuća žrtava i prouzročio veliki broj izbjeglica. Papa je zatražio prekid sukoba, ostvarenje trajnog mira na pravdi i oproštenju, da svi mogu živjeti u sigurnosti u zemlji, koja je zajednička baština svih stanovnika Burundija. U govoru veleposlaniku Zimbabvea Kelebertu Nkomaniju, Papa se osvrnuo na zajedničko dobro, pravdu za sve i kulturu dijaloga, na zemljoradničku reformu koja je pokrenuta u toj zemlji. Spomenuo je dokument Papinskog vijeća za pravdu i mir iz 1997. godine o boljoj podjeli zemljišta, te je nazvao taj proces osjetljivim i teškim, zbog čega ga je pogrešno svesti samo na oduzimanje posjeda. Valja voditi računa o pravdi prema svima ukoliko se žele zacijeliti rane prošlosti i graditi bolja budućnost.

Gruzijskom veleposlaniku Alexanderu D. Chikvaidzeu Papa je govorio o društveno-gospodarskom napretku njegove zemlje i upozorio kako napredak mora ići ukorak s poštivanjem ljudskih prava. Poželio je da gruzijski narod, kojemu je u prošlosti kršćanstvo mnogo dalo, bude raskrižje između Europe i Azije, da radi za svoju stabilnost koja će biti vjerna evanđeoskim vrednotama, brani slobodu vjere te potiče ekumenski dijalog pravoslavnih i katolika. Novom veleposlaniku Letonije Albertsu Sarkanisu Papa je govorio o vrijednostima crkvenoga socijalnog nauka kao izvora općih načela pravde i mira među pojedincima i skupinama, jer se samo tako može shvatiti uloga kršćanstva u toj baltičkoj zemlji, koja postaje jedna od država Europske unije. Novome moldavijskom veleposlaniku Mihailu Lauru Papa je napomenuo kako za izgradnju humanog društva koje poštuje dostojanstvo svakog čovjeka i omogućava pravi dijalog među svim društvenim sastavnicama, treba odgajati građane posebno mladež. Samo odgoj će im omogućiti da ostvare pravi humanizam otvoren etičkoj i vjerskoj dimenziji, pravom shvaćanju demokracije i ljudskih prava, poštivanju kulture i duhovnih vrednota različitih civilizacija.

Australija može postati važan mirovni čimbenik, rekao je Sveti Otac australijskom veleposlaniku Johnu Josephu Herronu, pohvalivši ulogu Australije u mirovnim misijama. No, spomenuo je problem izbjeglica i priznanja zemljišnih prava urođenika te dodao kako se samo poštujući ta traženja mogu ostvariti humanitarna rješenja. Razlike mogu postati uzrok uzajamnog obogaćenja, poručio je Papa novom veleposlaniku Fidžija Emitaiju Lausikiju Boladuadu. Mnogo je učinjeno na ostvarenju pluralističkog društva i punom poštivanju članova raznih rasa, kultura i religija, rekao je Papa i dodao kako je plurikulturalno i plurireligiozno društvo, poput onog u Fidžiju, važan primjer razvoja i uzor jedinstva u raznolikosti. Istaknuo je kako se pravi i trajni mir temelji na ljudskom dostojanstvu solidarnosti i promicanju pravde. Stoga se Crkva u toj zemlji zalaže za uklanjanje rasnih, društvenih i vjerskih sukoba. Veleposlaniku Vanuatua Michelu Rittiju Papa je rekao da vođama te mlade pacifičke republike raznolikost bude u službi narodnog jedinstva. Pohvalio je želju te zemlje da bude partner međunarodne stabilnosti. Svi narodi trebaju prihvatiti izazov mira, ne zanemarujući niti jedno sredstvo da mir postane djelatan i trajan te da se svi mogu boriti protiv svega što prijeti čovječanstvu. U govoru veleposlaniku Trinidada i Tobaga Learieu Edgaru Rousseau Papa je istaknuo kako je ljudska osoba mjerilo gospodarskog razvitka, koji ne može biti ograničen na materijalne potrebe, nego mora osigurati ravnomjernu podjelu bogatstava i odgovornu uporabu sirovina. Takav cilj traži i potporu cijele međunarodne zajednice, zaključio je Papa.