Papa primio vjerodajnice novog veleposlanika BiH
Papa je posebno spomenuo neriješeno pitanje izbjeglica i prognanika s banjolučkoga područja, iz Bosanske posavine i drugih dijelova BiH "koji čekaju povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli životom dostojnim čovjeka"
Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. primio je 27. veljače vjerodajnice novog veleposlanika Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici dr. Miroslava Palamete.
Zaželjevši dobrodošlicu novom veleposlaniku Sveti je Otac, u govoru kojeg je održao na hrvatskom jeziku, pozdravio ujedno sve konstitutivne narode i ostale stanovnike Bosne i Hercegovine “koji su mi svi jednako prirasli srcu i koji su nazočni u mojim molitvama”.
Papa je istaknuo kako ga je upravo ljubav prema tom puku potaknula na pastirske pohode u Bosnu i Hercegovinu u travnju 1997. i u lipnju 2003. Kazao je kako zahvaljuje Bogu što mu je omogućio ta dva pohoda koji su mu pomogli da bolje uoči teškoće i patnje prouzročene nedavnim ratom i da posvjedoči svoju solidarnost s onima koji još uvijek snose posljedice tih zbivanja. “Ova sam putovanja osjećao kao zahtjev svoga pastirskog poslanja da svakome donesem poruku ljubavi, pomirbe, oprosta i mira”, napomenuo je Sveti Otac.
Govoreći o brojnim teškoćama i izazovima s kojima se valja suočavati na gospodarskom, društvenom i političkom području, Papa je posebno spomenuo neriješeno pitanje izbjeglica i prognanika s banjolučkoga područja, iz Bosanske posavine i drugih dijelova Bosne i Hercegovine “koji čekaju povratak na svoju zemlju u potpunoj sigurnosti kako bi tamo živjeli životom dostojnim čovjeka.”
Upozorio je kako demokraciju valja iz dana u dan graditi strpljivom postojanošću, koristeći uvijek sredstva i načine koji dolikuju jednome građanskom društvu i u tom je svjetlu potaknuo je Bosnu i Hercegovinu da bez oklijevanja ide putem mira i pravde. “Želim istodobno podsjetiti kako je za jamstvo prava pojedinaca i skupina prijeko potrebna stvarna jednakost svih pred zakonom i stvarno poštivanje bližnjega. Prikladno je u svezi s tim stvarati uvjete za iskreni oprost i za vjerodostojnu pomirbu, oslobađajući sjećanje od zlopamćenja i mržnji nastalih zbog podnijetih nepravdi i zbog umjetno stvorenih predrasuda”, poručio je Sveti Otac i izrazio želju da taj dio Europe koji je više stoljeća silno patio pridonese sadašnjem procesu europskih integracija uz jednaka prava i obveze.
“Sveta Stolica podupire taj hod udružbe te želi da se, zahvaljujući udjelu svih, u Europi izgrađuje velika obitelj naroda i kultura. Europska unija, naime, nije puko širenje granica, nego je solidarni rast kroz poštivanje baštine svake kulture i kroz zalaganje za pravdu i mir na kontinentu i u svijetu”, zaključio je Ivan Pavao II.