Prvi prikaz kojega se Papa prisjetio, koji je i najstariji budući da je bio jedini gotovo tisuću godina, jest onaj „usnuća“ Majke Božje, u kojemu je Blažena Djevica Marija prikazana kako leži na katafalku, usnula u smrti; oko nje su apostoli koji ju štuju, dirnuti u molitvi; u sredini stoji uskrsli Isus, držeći Marijinu dušu u naručju, poput tek rođene djevojčice.

„Došao je kako bi ju poveo sa sobom u slavu Božju, ‚na nebo‘, kako simbolično kažemo. Doista, Gospodin je ispunio za svoju Majku ono što je obećao za sve svoje prijatelje: ‚Kad odem – k Ocu – i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi‘“, istaknuo je Sveti Otac.

Papa je objasnio da pvi umjetnički prikaz ističe „središnju istinu“ odnosno da ih Krist, koji je umro i uskrsnuo, vodi do cilja kojemu su oduvijek predodređeni, do vječnoga života. Generacije i generacije vjernika razmatrale su to otajstvo moleći pred ikonama usnuća Marijina, koje je prikazano i na velikom mozaiku u apsidi Bazilike sv. Marije Velike u Rimu.

Rimski biskup osvrnuo se i na noviju ikonografiju, koja se razvila kasnije na Zapadu, a prikazuje cijeli lik Blažene Djevice Marije na nebu obavijenu svjetlom, često okruženu anđelima i svecima. „Tu je u središtu proslavljeno Gospino tijelo, u skladu s onim kako stoji u Knjizi Otkrivenja: ‚I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda‘“, rekao je.

Sveti je Otac primijetio da je bilo umjetnika koji su kombinirali oba motiva, prikazujući slavnu Blaženu Djevicu Mariju gore i njezin prazan grob dolje, često ispunjen raznobojnim cvijećem te apostole pogleda upravljena prema njoj, na nebu.

„Taj drugi prikaz ističe istinu da je Marija uznesena u tijelu i duši, odnosno u cijeloj osobi. Ta žena koja je na zemlji dala tijelo i krv utjelovljenoj Riječi i slijedila Ga do savršenoga sjedinjenja u žrtvi ljubavi, zauvijek je bila privučena Njemu u slavi“, pojasnio je Petrov nasljednik.

Naglasio je i da im ta ikonografija također omogućuje da razmatraju „konačnu sudbinu“ svakog muškarca i žene. „Punina života, kojoj se danas s radošću divimo u Mariji, čeka i nas, na kraju vremena, kada će, kako kaže sv. Pavao, uskrsli Krist preobraziti naše bijedno tijelo kako bi ga suobličio svomu slavnom tijelu“, napomenuo je Papa te dodao: „Tada ćemo, s našim tijelom preobraženim Otkupiteljevom ljubavlju, živjeti zauvijek, u beskrajnom slavlju.“

Nakon molitve Angelusa povjerio je Marijinom zagovoru sve one kojima je potrebna nada i utjeha. Posebno je molio za narode Svete zemlje, Ukrajine i Rusije, kao i za kršćane koji trpe diskriminaciju ili progon.

Papa Lav XIV. također je obnovio svoje molitve za kolumbijski narod pogođen nedavnim potresom pozivajući sve da zajedno zazovu: „Sveta Marijo, moli za nas!“, objavio je Vatican News.