Sveti Otac je napomenuo da se kvaliteta akademskog obrazovanja ponajprije mjeri sposobnošću da oblikuje mlade ljude u mudre, poštene i zrele žene i muškarce. Izrazio je želju da sveučilište doista postane prostor u kojem se inteligencija ne podređuje korisnosti, nego vjerno služi istini.

„Katoličko sveučilište tako pridonosi plodonosnom susretu vjere i razuma, religije i znanosti: kroz ponizan dijalog, temeljito istraživanje i neprestano traženje općega dobra. Takav nas akademski pristup oslobađa od napasti da stvaramo kvalificiranu radnu snagu za tržište rada koje je isključivo i izrazito konkurentno. Napredak koji ne mari za pravednost i dostojanstvo radnika pretvara se u mehanizam tlačenja i odbacivanja“, dodao je.

Papa je istaknuo nužnost čvrste povezanosti napretka i dostojanstva radnika jer ako to nedostaje dolazi do neravnoteža i šteta koje se odražavaju na globalnoj razini. Stoga obrazovna ustanova, utemeljena na kršćanskim načelima i usmjerena na cjelovitu dobrobit osobe, nosi veliku odgovornost.

Za to se moramo bez straha zalagati u javnom i političkom prostoru jer znanost bez savjesti narušava život svih ljudi, napomenuo je.

„Tehnika bez duše ne poboljšava život, dok humanistički i kršćanski odgoj podupire našu sposobnost izgradnje trajnih bratskih veza. Na taj način u digitalno doba prelazimo iz puke povezanosti na izgradnju autentičnih odnosa koji vode prema zajedništvu. Dragi prijatelji, tehnologija nikada nije neutralna: svaki njezin oblik nosi sa sobom trag, interese i ambicije onih koji je osmišljavaju i nadziru. Stoga je potrebno proučavati je bistrim umom i čistim srcem“, poručio je.

Petrov nasljednik je usporedio nekadašnje domoroce s današnjim digitalnim domorocima. Izvorni narodi često su bili podvrgnuti iskorištavanju i diskriminaciji, ali ljudi su i u današnje doba izloženi riziku od različitih oblika iskorištavanja, koji se često skrivaju u mehanizmima kibernetike i novih tehnologija, obilježenima iskrivljenim značajkama, a nadasve u obećanjima transhumanizma i posthumanizma.

Rješenje za to je ponovno otkrivanje logike utjelovljenja koja je u velikoj mjeri nadahnjivala djelovanje svetog Turibija. Nadahnuti njegovim primjerom, moći će upotrebljavati znanstvene inovacije kako bi smanjili društvene udaljenosti i liječili rane društva, što je istinski cilj učenja.

Sveti Otac je rekao da su današnje pustinje novi oblici moralne i građanske nepismenosti koji isključuju siromašne.

„Najpodmuklija je opasnost u tome da se podložimo tehnokratskoj paradigmi, koja stvarnost svodi na materijalne podatke, a učinkovitost postavlja kao vrhovnu vrijednost. Bilo kao akademici ili kao studenti, pozvani ste razvijati kritičko mišljenje: uvijek tražite onu mudrost koju ni strojevi ni računalni programi ne mogu imati. Samo će tako tehnološki napredak biti u službi našega cjelovitog razvoja, čuvajući dostojanstvo svake osobe i promičući opće dobro“, upozorio je.

Također se osvrnuo na pojam ograničenosti ističući njezino pozitivno značenje kao otvorenosti prema solidarnosti i transcendenciji. Sveti je Turibije također tijekom svojega apostolata iskusio tjelesna ograničenja, do te mjere da se razbolio jer je nastojao odgovoriti na potrebe svih ljudi. Slijedeći njegov primjer moći ćemo pronaći svjetlo u zbunjenosti i u tminama samoće, dosade i boli, istaknuo je Papa.

„Upravo zato što je napredak znanosti dragocjen plod ljudske inteligencije, on se ne smije poistovjetiti s povlasticom milijunaša koji teže besmrtnosti, dok čitavi narodi trpe bijedu i tlačenje. Tako nam se prodaje iluzija o ljudskim bićima čije su sposobnosti unaprijeđene kibernetikom i biotehnologijom. Suočena s tim prividom, kršćanska nas antropologija podsjeća da ograničenost nije tvornička mana, nego uvjet ljudske veličine“, ustvrdio je.

Život ispunjen žrtvama nije uvijek i isključivo život boli i napora, nego može biti život koji je sposoban posvetiti one koji su žrtve društvene marginalizacije. Petrov nasljednik je upozorio na špekulacije koje narušavaju dostojanstvo čovjeka i zemlje te potaknuo prisutne da budu slobodni mislioci kojima je istina važnija od mišljenja, a pravednost od interesa.

„Zajedno sa studentima ustrajno tražite mudrost kako biste je darovali u svojim životnim sredinama, među kolegama i u peruanskom društvu. Njegujući svoje znanstvene kompetencije, pretočite ih u djela društvene pravednosti, osobito za dobrobit najsiromašnijih i za brigu o stvorenome svijetu, koji je danas toliko ranjen špekulacijama koje preziru dobrobit naroda“, poručio je papa Lav XIV., izvijestio je Vatican News.