Svetište u Genazzanu nalazi se jugoistočno od Rima, a papa Lav se prisjetio kako je samo nekoliko dana nakon izbora za papu u svibnju 2025. osjetio „duboku želju“ doći ondje. Marija ga je, rekao je tada, pratila tijekom cijeloga njegova života „svojom majčinskom prisutnošću, svojom mudrošću i primjerom svoje ljubavi prema svome Sinu, Sinu koji je uvijek u središtu moje vjere“.

Slaveći misu uoči Male Gospe, Papa se u homiliji usredotočio na prividni paradoks Marijina mjesta u povijesti spasenja: riječ je o ženi čiji je život promijenio tijek povijesti, a ipak je njezina prisutnost u Evanđelju obilježena jednostavnošću i šutnjom.

Razmišljajući o spisima svetoga Tome iz Villanove, augustinca i biskupa, papa Lav upitao je zašto evanđelisti daju tako malo pojedinosti o Marijinu rođenju, djetinjstvu i svakodnevnom životu, unatoč njezinu jedinstvenom mjestu u povijesti spasenja.

Ipak, rekao je Papa, šutnja vjernicima pruža važnu pouku. „Mi smo, naime, ‘sugrađani svetih i ukućani Božji’“, rekao je, dodajući da Marija pokazuje inteligenciju koja „razgovara s Bogom“, postavlja pitanja i čuva događaje, pohranjujući ih u svome srcu.

U Matejevu evanđelju Marija ne progovara u odlomku koji je naviješten na misi. Ipak, njezina prisutnost, zajedno s prisutnošću Krista u njoj, dovoljna je da promijeni tijek događaja. „Sama Marijina prisutnost – i Sina koji je u njoj – pokreće čitavu povijest“, rekao je papa Lav. Njezina prisutnost mijenja Josipova očekivanja, odluke i postupke, nastavio je. „U Mariji spasenje pronalazi dom: Bog s nama!“

Papa je potom razmišljao o otajstvu koje se slavi na blagdan Marijina rođenja. „Na to se nemoguće naviknuti!“ rekao je. Rađa se dijete koje će postati „Majka svoga Stvoritelja, Majka Boga koji spašava“. Pa ipak, primijetio je, Marija se rađa jednostavno kao dijete, „poput kćeri i unuka koje uzimamo u naručje“.
„Za nju imamo uzvišene i plemenite naslove, Gospe i Kraljice“, rekao je, „ali Božji je put bio i ostaje jednostavniji i tiši, a ipak ništa manje snažan i preobražavajući.“

Isti se put očituje u Kristu, nastavio je, istaknuvši da je „u Isusu Kristu Bog izabrao najponiznije povijesne okolnosti i najponiznija stvorenja kako bi očitovao izvornost svoga Kraljevstva, u kojemu oholosti nema, a svemoć je stvaranje, služenje i briga za život“.

Papa Lav zatim se vratio pozivu svetoga Tome iz Villanove da se Mariju razmatra u nutrini, premda Sveto pismo ne pruža detaljan prikaz njezina života.

Na temelju Marijine skrovite snage, papa Lav se osvrnuo na potrebu za mirom. Prisjetivši se proroka Miheja i njegova viđenja Betlehema kao mjesta rođenja kralja mira, istaknuo je biblijsko obećanje te podsjetio da se u liturgijskoj molitvi toga dana moli da slavlje Marijina rođenja u vjernicima poveća mir. „Da, želimo zamisliti mir – proširiti granice svojega razumijevanja i naslikati ga u svojim dušama – kako bismo prepoznali da on već postoji, prihvatili ga i služili mu“, rekao je.
Mir je, nastavio je, „Božji dar, dah Uskrsloga, djelo Duha Svetoga“.

„Dopustimo da mir raste u nama“, rekao je. „On će procvjetati u svijetu. A Majka Dobroga Savjeta pratit će nas u tom poslanju“, zaključio je Sveti Otac.

Papa Lav ima dugogodišnju povezanost sa svetištem u Genazzanu, koje je prvi put posjetio kao mladi student u Rimu početkom 1980-ih. Ondje se tijekom godina vraćao kao vrhovni poglavar Augustinskog reda, biskup Chiclaya, a potom i kao kardinal. Njegova augustinska provincija u Chicagu također je posvećena Majci Dobroga Savjeta.

Njegov prvi posjet svetištu kao papa dogodio se samo dva dana nakon izbora, 10. svibnja 2025. Prije nego što se na dan izbora pojavio na središnjoj loži bazilike svetoga Petra, također se pomolio pred slikom Majke Dobroga Savjeta u Apostolskoj palači, piše Vatican News.