Papa je govorio o apostolskim putovanjima na kojima je bio tijekom prošle godine, a koja su bila prigoda za podupiranje dijaloga na političkoj i vjerskoj razini, ustrajući na tomu da je cilj diplomatskoga djelovanja Svete Stolice mir i cjeloviti ljudski razvoj, prenosi Vatican News.

Spomenuvši Svjetski dan mladeži u Panami i susret s mladima, papa Franjo napomenuo je kako je nemali broj odraslih, uključujući i članove klera, odgovoran za vrlo teške zločine nad dostojanstvom mladih, djece, adolescenata. Riječ je o zločinima koji vrijeđaju Boga uzrokujući tjelesnu, psihološku i duhovnu štetu, napomenuo je te istaknuo i susret u Vatikanu u veljači prošle godine, kao i obnovljeno zauzimanje u zaštiti maloljetnika kroz veliki spektar odredbi s kojima se treba suočavati u takvim slučajevima.

Riječ je o tako teškim ranama da valja ponovno podsjetiti na hitno potrebnu odgojnu zadaću. Papa je stoga spomenuo svjetski događaj koji će se održati 14. svibnja o temi „Obnoviti opći odgojni pakt“. Odgoj ne završava u učionicama nego se on jamči uglavnom jačajući prvenstveno pravo obitelji na odgoj i pravo Crkvi i društvenih ustanova da s njom surađuju. Osim toga, Papa je upozorio da živimo u svijetu u kojemu vlada težnja zatvaranja u sebe, štiteći usvojena prava u ravnodušju prema starijim osobama, te ne dajući više prostora životu koji se rađa. Opće starenje jednoga dijela svjetskoga stanovništva, posebno na Zapadu, prema Papinim je riječima žalostan, simboličan dokaz.

Upravo mladi mogu mnogo pružiti, svojim entuzijazmom, vidljivim u načinu na koji se mnogi od njih zauzimaju kako bi senzibilizirali političke lidere na problem okoliša, jer skrb za naš zajednički dom treba biti briga svih ljudi, a ne predmet ideološkoga suprotstavljanja. Uglavnom, mladi nas podsjećaju na hitno potrebno ekološko obraćenje, shvaćeno na cjelovit način, istaknuo je Papa.

Govoreći o Latinskoj Americi Papa je spomenuo Sinodu za Amazoniju, te se za zabrinutošću osvrnuo na povećanje političkih kriza u sve većem broju zemalja, u kojima ne pomaže polarizacija, a još manje može pomoći nasilje koje se nikako ne može usvojiti kao sredstvo za suočavanje s političkim i društvenim problemima. Papi je posebno na srcu Venezuela, ali općenito sukobi na tom dijelu američkoga kontinenta, premda imaju različite korijene, zajedničke su im velike nejednakosti, nepravde i lokalna korupcija, kao i razni oblici siromaštva koji vrijeđaju dostojanstvo osobe. Stoga se politički vođe trebaju potruditi u svrhu hitnoga uspostavljanja kulture dijaloga za opće dobro, te za jačanje demokratskih institucija i promicanje poštovanja pravne države, kako bi se spriječila protudemokratska, populistička i ekstremistička zastranjivanja, napomenuo je Papa.

Drugo putovanje pape Franje u 2019. godini bilo je ono u Ujedinjene Arapske Emirate, u čijem je središtu bilo potpisivanje Dokumenta o bratstvu, zajedno s velikim imamom Al-Azhara. Mir i nada bili su u središtu i pohoda Maroku, sa zajedničkim apelom za Jeruzalem, potpisanim s kraljem Muhamedom VI., kojim se priznaje njegova jedinstvenost i svetost. Papa je potom svoje misli proširio na cijelu Svetu zemlju, kako bi potaknuo međunarodnu zajednicu na potporu izraelsko-palestinskom mirovnom procesu, koji je vrlo potreban i u drugim bliskoistočnim područjima.

Tu prije svega mislim na pokrov šutnje koji bi mogao prekriti rat koji je tijekom ovoga desetljeća uništio Siriju. Prema Papinu mišljenju sirijskom je narodu hitno potrebno da se pronađe rješenje za mir i obnovu, a velika je zahvalnost Svete Stolice u odnosu na zemlje, poput Jordana i Libanona, koje su preuzele brigu za tisuće izbjeglica.

Papa Franjo se potom osvrnuo na najaktualnija zbivanja, te kazao da posebno zabrinjavaju znakovi koji dolaze iz cijele te regije, slijedom povećanja napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji prije svega stavljaju u veliku kušnju polagani proces obnove Iraka, te stvaraju temelje za širi sukob koji bismo svi željeli izbjeći. Stoga ponovno upućujem apel da sve zainteresirane strane izbjegavaju povećanje sukoba i da održavaju upaljenim plamen dijaloga i samokontrole, u punom poštovanju međunarodnih zakona, rekao je Papa.

Svetoga Oca zabrinjava i Jemen koji proživljava jednu od najvećih humanitarnih kriza novije prošlosti, i to u ozračju opće ravnodušnosti međunarodne zajednice, kao i Libija u kojoj stanje otežavaju ekstremisti, što stvara plodno tlo za trgovinu ljudima kojom se bezobzirno bave ljudi koji iskorištavaju siromaštvo i trpljenje onih koji bježe.

U prošloj je godini Papa posjetio tri europske države: Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Rumunjsku, koje povezuje činjenica da su most između Istoka i Zapada. U tom je smislu potaknuo na potporu dijalogu i poštovanju međunarodnih zakona, te pozvao Europu da ne izgubi duh solidarnosti koji ju je stoljećima obilježavao.

Iz Afrike stižu znakovi mira i pomirenja, rekao je pak Papa osvrćući se na putovanje na taj kontinent, odnosno u Madagaskar, Mozambik i Mauricijus. Ali je istodobno izrazio žalost zbog nasilja koje se još uvijek događa u Burkini Faso, Maliju, Nigeru i Nigeriji. Nasilje koje se čini nad nedužnim ljudima, među kojima su brojni kršćani, ubijeni zbog svoje vjernosti evanđelju.

Na kraju, govoreći o apostolskom putovanju u Tajland i Japan, Papa je upozorio na opasnost od nuklearnoga oružja, te ponovno istaknuo da je njegova uporaba nemoralna, ali je istodobno i osudio njegovo posjedovanje. Svijet je bez nuklearnoga oružja moguć i potreban, i vrijeme je da toga postanu potpuno svjesni oni koji imaju političku odgovornost, istaknuo je papa Franjo te napomenuo da posjedovanje tih snažnih razarajućih sredstava ne čine svijet sigurnijim