PAPA LAV XIV. 

OPĆA AUDIJENCIJA

Trg sv. Petra

Srijeda, 10. prosinca 2025.

CIKLUS KATEHEZÂ – JUBILEJ 2025.

Isus Krist naša nada

IV. Uskrsnuće Kristovo i izazovi suvremenoga svijeta

7. Uskrsnuće Isusa Krista: konačni odgovor na pitanje o našoj smrti

Draga braćo i sestre, dobar dan! Dobro došli svi!

Otajstvo smrti oduvijek je u ljudskom biću pobuđivalo duboka pitanja. Ona se naime pokazuje kao najprirodniji, a istodobno i najneprirodniji događaj koji postoji. Prirodna je jer svako živo biće na zemlji umire. Neprirodna je jer želja za životom i vječnošću koju osjećamo za sebe i za osobe koje volimo čini da smrt vidimo kao osudu, kao „besmisao“.

Mnogi su drevni narodi razvili obrede i običaje povezane s kultom mrtvih, kako bi pratili i upamtili one koji su koračali prema vrhovnom otajstvu. Danas se, međutim, uočava drukčiji trend. Smrt se čini kao neka vrsta tabua, događaj koji treba držati podalje; nešto o čemu se govori tihim glasom, kako bismo izbjegli uznemiriti vlastitu osjetljivost i spokoj. Nerijetko se stoga izbjegava i posjet grobljima, gdje oni koji su nas pretekli počivaju čekajući uskrsnuće.

Što je dakle smrt? Je li ona doista posljednja riječ o našem životu? Samo si ljudsko biće postavlja to pitanje, jer jedino ono zna da mora umrijeti. Ali sama svijest o tome ne spašava ga od smrti; naprotiv, na neki ga način „opterećuje“ više nego sva druga živa stvorenja. Životinje pate, naravno, i shvaćaju da je smrt blizu, ali ne znaju da je smrt dio njihova određenja. Ne pitaju se o smislu, o svrsi, o ishodu života.

Promatrajući taj aspekt, trebalo bi onda pomisliti da smo paradoksalna stvorenja, nesretna ne samo zato što umiremo, nego i zato što imamo sigurnost da će se taj događaj dogoditi, premda ne znamo kako ni kada. Otkrivamo se svjesnima i istodobno nemoćnima. Vjerojatno odatle proizlaze česta potiskivanja, egzistencijalna bježanja pred pitanjem smrti.

Sveti Alfonz Marija de’ Liguori, u svom slavnom spisu pod naslovom Priprava za smrt, razmatra o odgojnoj vrijednosti smrti, ističući kako je ona velika učiteljica života. Znati da postoji, a osobito o njoj razmišljati, uči nas izabrati što zaista učiniti sa svojim životom. Moliti da bismo razumjeli ono što koristi za kraljevstvo nebesko i ostaviti po strani suvišno što nas veže uz prolazne stvari – to je tajna kako živjeti autentično, u svijesti da nas zemaljski hod pripravlja za vječnost.

Ipak, mnoge suvremene antropološke vizije obećavaju imanentne besmrtnosti; teoretiziraju produljenje zemaljskog života kroz tehnologiju. To je scenarij transhumanizma koji se probija u horizont izazova našega vremena. Može li znanost doista pobijediti smrt? No potom, može li sama znanost jamčiti da bi život bez umiranja ujedno bio i sretan život?

Kristovo uskrsnuće otkriva nam da smrt nije suprotstavljena životu, nego je njegov sastavni dio kao prijelaz u vječni život. Isusova Pasha omogućuje nam da već ovdje, u vremenu još uvijek punom patnji i kušnji, predokusimo puninu onoga što će se dogoditi nakon smrti.

Evanđelist Luka kao da nazire taj nagovještaj svjetla u tami kada, na kraju onoga popodneva u kojem je tama obavila Kalvariju, piše: » Bijaše dan Priprave; subota je svitala.« (Lk 23,54). To svjetlo, koje unaprijed nagovješćuje uskrsno jutro, već sjaji u mraku neba koje se još uvijek čini zatvorenim i nijemim. Svjetla subote, prvi i jedini put, najavljuju zoru dana nakon subote: novo svjetlo Uskrsnuća. Samo je taj događaj kadar potpuno osvijetliti otajstvo smrti. U tom svjetlu, i samo u njemu, postaje istinito ono što naše srce želi i nada se: da smrt nije kraj, nego prijelaz u punu svjetlost, u sretnu vječnost.

Uskrsli nas je pretekao u velikoj kušnji smrti, izišavši iz nje kao pobjednik zahvaljujući snazi božanske Ljubavi. Tako nam je pripravio mjesto vječnog odmora, dom u kojemu nas se očekuje; darovao nam je puninu života u kojem više nema sjena ni proturječja.

Zahvaljujući Njemu, koji je iz ljubavi umro i uskrsnuo, s Pobjednikom nad smrću – sa svetim Franjom – možemo smrt nazivati „sestricom“. Očekivati je, s čvrstom nadom Uskrsnuća, štiti nas od straha da ćemo zauvijek nestati i pripravlja nas za radost života bez kraja.

* * *

Pozdravi

Srdačno pozdravljam osobe francuskoga govornog područja, osobito hodočasnike koji dolaze iz Francuske, a posebno iz biskupije Rennes, zajedno s biskupom mons. Pierreom d’Ornellasom. Braćo i sestre, u ovom vremenu došašća molimo Uskrsloga da od nas učini one koji bdiju, koji pripravljaju i ubrzavaju konačni trijumf njegova Kraljevstva, Kraljevstva Ljubavi. Neka vas Bog blagoslovi!

Upućujem srdačan pozdrav svim hodočasnicima i posjetiteljima engleskoga govornog područja koji danas sudjeluju na ovoj audijenciji, osobito onima koji dolaze iz Engleske, Walesa, Malte, Ugande, Australije, Japana, Malezije, Singapura i Sjedinjenih Američkih Država. Molim da svatko od vas i vaše obitelji proživite blagoslovljeno došašće, pripremajući se za dolazak novorođenoga Isusa, Sina Božjega i Spasitelja svijeta. Bog vas sve blagoslovio!

Upućujem srdačan pozdrav hodočasnicima njemačkoga govornog područja, osobito sudionicima konferencije „Opraštamo i molimo za oprost“, koja se održava u povezanosti s izložbom „Pomirenje za Europu“. Zahvaljujem za ovaj značajan događaj i ohrabrujem sve ljude dobre volje da se zauzimaju za pomirenje i mir među narodima.

Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga jezika. Molimo Gospodina da nas nauči živjeti svaki dan u svjetlu vazmenoga otajstva, koračajući s nadom prema konačnom susretu s Njim. Neka vas Bog blagoslovi. Puno vam hvala.

Upućujem iskren pozdrav govornicima kineskoga jezika. Draga braćo i sestre, otvorite svoja srca milosti koju Bog tijekom povijesti neprestano obilno dariva ljudima. Svima donosim svoj blagoslov!

Srdačan pozdrav vjernicima portugalskoga govornog područja, osobito skupini izviđača iz Montija! Za one koji vjeruju u Kristovo uskrsnuće, smrt nije kraj, nego početak vječnosti. Kao hodočasnici nade u ovom životu, hodimo prema njegovoj punini u Očevoj kući! Bog vas blagoslovio!

Pozdravljam vjernike arapskoga govornog područja. Pozivam vas da s nadom razmatrate otajstvo smrti i života, u svijesti da nas je uskrsli Krist pretekao u kušnji smrti, da ju je pobijedio i otvorio nam vrata vječnoga života. Gospodin vas sve blagoslovio i uvijek vas čuvao od svakoga zla!

Srdačno pozdravljam Poljake! Osobito organizatore i sudionike konferencije posvećene poruci pomirenja koju su poljski biskupi prije šezdeset godina uputili njemačkim biskupima, a koja je promijenila povijest Europe. Neka riječi toga dokumenta – „Opraštamo i molimo za oprost“ – budu današnjim zavađenim narodima svjedočanstvo da su pomirenje i oproštenje mogući kada se rađaju iz obostrane želje za mirom i zajedničkim djelovanjem, u istini, za dobro čovječanstva. Sve vas blagoslivljam!

A P E L

Duboko sam ražalošćen viješću o ponovnom izbijanju sukoba duž granice između Tajlanda i Kambodže; bilo je žrtava i među civilima te su tisuće ljudi morale napustiti svoje domove. Izražavam svoju blizinu u molitvi tim dragim narodima i pozivam strane da odmah prekinu vatru i ponovno započnu dijalog.

Upućujem srdačnu dobrodošlicu vjernicima talijanskoga jezika. Osobito pozdravljam članove karizmatske kamilijanske obitelji, Odjel Zrakoplovstva Kopnene vojske iz Viterba, Skupinu mladih Federmanager, Zakladu „Villaggio dei ragazzi“ iz Maddalonija, D’Annunzijevu klasičnu gimnaziju iz Pescare i Institut „Fermi“ iz Leccea.

Pozdravljam, na koncu, mlade, bolesne osobe i novovjenčane parove. Danas slavimo spomen Blažene Djevice Marije Loretske. Dragi mladi, u Marijinoj školi učite ljubiti i nadati se; dragi bolesnici, neka vam sveta Djevica bude družica i utjeha u trpljenju; a vi, dragi novovjenčani parovi, povjerite Majci Isusovoj svoj bračni put.

Svima vam podjeljujem svoj blagoslov!