Središnje euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić, u koncelebraciji s brojnim svećenicima i redovnicima. Među njima su bili dosadašnji predstojnik i nekadašnji župnik fra Ante Mrvelj, kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko, provincijal Hrvatske pavlinske viceprovincije fr. Ivan Šarić, novi gvardijan i župnik fr. Vito Gaudencije Spetić te njegov subrat fr. Tomislav Lokmer.

Na početku slavlja okupljenima se obratio fra Ante, a u prigodnoj homiliji nadbiskup Uzinić, osvrćući se na evanđeosku prispodobu o milosrdnom Samarijancu, istaknuo je da svećenik nije pozvan „proći pored“ već biti bližnji, suosjećajan i konkretan služitelj narodu Božjem. „Kao što su franjevci to činili kroz jedno stoljeće, odsad će na tom putu milosrđa i blizine biti pavlini“, poručio je nadbiskup.

Nakon popričesne molitve, novi župnik fr. Vito pred zajednicom je javno izrekao svoju spremnost služiti i voditi povjereni narod, čime je i službeno uveden u župničku službu. Uime Franjevačke kustodije, fra Tomislav je zahvalio fra Anti na godinama požrtvovne službe, kao i svim fratrima koji su od 1926., dolaskom iz samostana na Košljunu, neumorno gradili i duhovno oblikovali ovu župu. Istaknuo je da „ovaj prijelaz nije gubitak, već otvaranje novom životu – onako kako nas Isus u evanđelju uči o plodonosnosti loze koja se obrezivanjem obnavlja.“

Zahvalne riječi uputila je i predstavnica župljana, ističući ljudsku blizinu, otvorenost i duhovnu snagu fra Ante koji je svojim riječima i pristupom znao doprijeti do svakoga. Uime pavlinske zajednice obratio se provincijal fr. Ivan, izražavajući radost što se pavlini ponovno vraćaju u ovu župu, te novi župnik fr. Vito koji se srdačno predstavio župljanima i zazvao Božji blagoslov na svoj početak.

Nakon mise izvršena je i službena primopredaja samostana – potpisani su svi potrebni dokumenti između dosadašnjeg i novog gvardijana, kustoda fra Tomislava i provincijala fr. Ivana. Uslijedio je prigodni bratski ručak kojem je nazočilo desetak svećenika i braće. U popodnevnim satima obavljena je i službena primopredaja župe, koju je do sada vodio vlč. Vjekoslav Đapić, kojemu je također iskazana zahvala za pastoralnu skrb.

Pavlinski red, utemeljen početkom 13. stoljeća na području današnje Mađarske, u Crikvenici je prisutan od 1412. godine, kada je samostan osnovao knez Nikola IV. Krčki Frankopan. Samostan je stoljećima bio važno duhovno i kulturno središte. Ukidanjem reda 1786. godine dekretom cara Josipa II. pavlini su napustili Crikvenicu, a samostan je ukinut.

Danas se pavlini ne vraćaju u svoj izvorni samostan iz 15. stoljeća – koji je danas prenamijenjen u hotel – već preuzimaju prostor bivšeg franjevačkog samostana sv. Antuna, sagrađenog 1930. na mjestu nekadašnje pavlinske crkve. Donedavno je taj samostan pripadao franjevačkoj kustodiji sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru.

Nakon ukinuća u 18. stoljeću, pavlinski red doživio je snažan pad, a do kraja Prvoga svjetskog rata opstali su tek u dvama samostanima u Poljskoj. Obnova reda započela je u drugoj polovici 20. stoljeća. U Hrvatsku se pavlini vraćaju 1972. godine u Kamensko kod Karlovca, a tijekom Domovinskog rata otvaraju obnovljeni samostan u Sveticama (1993.) te iste godine dolaze i u Istru – u drevni samostan sv. Petra u Šumi.

Crikvenički povratak označava daljnju duhovnu obnovu i širenje pavlinskog života u Hrvatskoj, ali i ispravak povijesne nepravde prema redovnicima koji su stoljećima nenametljivo, ali snažno pridonosili hrvatskom vjerskom i kulturnom identitetu.