Pavo Barišić: Građane Europe treba obrazovati i snažnije uključiti u donošenje odluka kako bi se spriječila „izdaja elita“
Pavo Barisic, Jean Claude Juncker, mons. Franjo Komarica
„Reforma europske demokracije mora biti više usmjerena na sudjelovanje europskih građana u institucijskim procesima i postupcima donošenja odluka Europske unije. Zato je za demokraciju potrebno više 'Europe odozdo'. Prema paneuropskom mišljenju načelo supsidijarnosti trebalo bi još snažnije i sadržajnije uključiti u praksu“, kazao je na 47. Paneuropskim danima u njemačkom gradu Trieru glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić.
„Prijedlozi reformi moraju se zato temeljiti na većoj ulozi i središnjem položaja demosa europskih građana. Njihovo političko sudjelovanje i obrazovanje moraju se ojačati kako bi se spriječila ‘izdaja elita’, dodao je Barišić.
„Iduće godine Paneuropska unija, kao najstarija organizacija koja promiče europsko jedinstvo, obilježit će veliki jubilej – 100 godina od utemeljenja. Četiri godine nakon Prvog svjetskog rata, koji je potresao cijeli svijet, ali je u velikoj mjeri uništio europski kontinent, europske građane i civilizaciju, naš utemeljitelj Richard Coudenhove-Kalergi objavio je svoj prvi članak o ‘europskom pitanju’ u kojem je predstavio dvije ključne ideje koje su ostale temelji paneuropskog pokreta tijekom stoljeća: ujedinjenje i mir. Pozvao je europske građane da udruže snage u uniji država kako bi održali mir u Europi i svijetu. Kako tada, tako su nam i danas važni i ujedinjenje i mir kao temelji moderne Europe“, rekao je Barišić.
Prof. Barišić u svom govoru posebno osvrnuo na projekt izgradnje Europskog centra mir i suradnju „Marije Zvijezde“ u Banja Luci u koji je uključena i Međunarodna paneuropska unija, kao i nekoliko nacionalnih organizacija, uključujući i one u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Kao što je utemeljitelj trapističkog samostana ‘Marija Zvijezda’ Franz Pfanner donio Europu u taj kraj davne 1869. godine, tako i mi danas želimo obnoviti europski duh na prostorima tog samostana. Vrlo je važno što se u ovaj projekt uključio veliki broj istaknutih članovi iz područja europske politike, civilnog društva, novinarstva, znanosti i duhovnog života, koji su povezani dugogodišnjom suradnjom i susretima s biskupom Komaricom i Banjom Lukom. Tako je pored biskupa Komarice supredsjedatelj centra i bivši predsjednik Savezne Republike Njemačke Christian Wulff. Hrvatska vlada isto tako dala je snažnu podršku projektu, a na sastanku u listopadu s projektom je upoznat i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Naglasak ovoga centra je na obrazovnim programima koji proučavaju europsku kulturu, povijest, geografiju i višejezičnost kako bi Bosna i Hercegovina bila kopija europske kulture suživota, tolerancije, vjere, mira i suradnje. Misija je privući europske mlade ljude, učitelje i znanstvenike na susrete, izlete, posjete povijesnim i kulturnim znamenitostima, prakticiranje dijaloga i razumijevanja, uspostavljanje kontakata i izgradnju mostova između naroda, zemalja, religija i kultura“, rekao je na Barišić i dodao kako je jako sretan što je projekt dobio snažnu europsku podršku.
Na 47. Paneuropskim danima, koje je ovoga vikenda organizirala Njemačka paneuropska unija, zajedno s prof. Barišićem sudjeluju i banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica i zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran.
Na skupu se okupilo više od 100 sudionika, a na njemu su o temama vezanima za europsku budućnost između ostalih govorili bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt, zastupnici u Europskom parlamentu, zastupnik „zelenih“ Reinhard Bütikofer, zastupnik „narodnjaka“ Michael Gahler, zastupnik „liberala“ Charles Goerens i mnogi drugi.