Budi dio naše mreže
Izbornik

Pepelnica u splitskoj prvostolnici sv. Dujma

Split (IKA)

„U skrovitosti naše katedrale i našega srca započinjemo ovo milosno i darovano korizmeno vrijeme koje nas vodi slavlju otajstva Kristova uskrsnuća. Želio bih da u ovom vremenu na osobnoj i zajedničkoj razini rastemo u proživljavanju i prihvaćanju otajstva spasenja Isusa Krista”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodeći euharistijsko slavlje s obredom pepeljenja na Čistu srijedu – Pepelnicu, 26. veljače, u splitskoj prvostolnici sv. Dujma.

U koncelebraciji su bili generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, katedrali župnik don Tomislav Ćubelić, don Marko Ćubelić, don Jure Bjeliš, don Stipan Šurlin i don Ante Mateljan, a đakonirao je don Nikola Šakić.

Osvrćući se u prigodnoj homiliji na liturgijska čitanja, mons. Barišić je rekao kako nas Božja riječ želi dotaknuti i pokrenuti u milosnom vremenu pred nama. „Prorok Joel nam govori kako su svi pozvani na susret sa svojom stvarnošću i s Ocem koji je dobar, a Pavao nas upozorava kako vrijeme pred nama ne smijemo omalovažiti ni zaobići. Navedena čitanja nam otkrivaju kako Gospodin želi da u korizmenom vremenu pogledamo naš osobni i zajednički život usmjeravajući se na ono što je bitno”, ustvrdio je, dodavši kako nas Pepelnica podsjeća na našu ograničenu ljudsku stvarnost koja je, iako grešna i prolazna, puno više od pepela. „Posipanje pepela po glavi nam osvještava važnost suradnje s Bogom. Svi smo danas pozvani razmisliti je li Bog prisutan i prepoznatljiv u našim planovima, programima i mislima”, nastavio je.

Govoreći o evanđeoskom tekstu, nadbiskup je naglasio kako nam naš pristup prema milostinji, molitvi i postu otkriva naš odnos prema Bogu, bližnjemu i samom sebi. „Milostinja nas upućuje na dimenziju karitasa. Koliko smo mi kao kršćani solidarni? Nažalost, često želimo osigurati sami sebe, ali ispunjenje života nije u našem osiguranju. Kako bismo to razumjeli važno je prihvatiti činjenicu darovanosti života. Gospodin nam daruje život i poziva nas da ga živimo u dimenziji solidarnosti, osjetljivosti prema siromašnima i patnicima. Kada u patnicima prepoznamo Krista bit ćemo sposobni nadići dimenzije straha, sebičnosti i zatvorenosti. Drugi moment je molitva. Ona nam otkriva naš odnos prema Gospodinu. Ponekad i u molitvi hvalimo sami sebe i potvrđujemo svoje postupke. Potrebno je otvoriti svoje srce Gospodinu, zahvaliti Mu za sve darove njegove milosne ljubavi te kroz takvu molitvu izgrađivati odnos s Njim. Treći moment je post koja nas upućuje na odnos prema samom sebi te nam otkriva na kojim vrijednostima gradimo svoj život i čime hranimo svoje srce“, konstatirao je.

Pojasnio je i kako korizmeno vrijeme nije zatvoreni prostor jer svoje ispunjenje ima u Kristovu uskrsnuću. „Današnji događaj pepeljanja nas usmjerava na Uskrsno bdjenje kada palimo i blagoslivljamo oganj jer iz mrtvila nastaje novi život, tama se pretvara u svjetlo, a na našu ograničenost, prolaznost i grešnost Gospodin stavlja pečat svoje ljubavi“, poručio je.

Tumačeći Papinu korizmenu poruku, mons. Barišić je istaknuo: „Papa Franjo kaže kako ‘kršćanska radost izvire iz slušanja i prihvaćanja Radosne vijesti o Isusovoj smrti i uskrsnuću’. Doista, ako ne prihvatimo taj temelj naša korizma ostaje zatvorena, površna i nedorečena. Usmjeravajući pogled na Isusa Krista našu korizmu činimo živom te postajemo sposobni svoju grešnost povjeriti njegovoj milosrdnoj ljubavi. Iskustvo milosrđa moguće je postići samo ako licem u lice susretnemo raspetog i uskrslog Gospodina koji nas ljubi i predaje samog sebe za nas“.

Na kraju misnoga slavlja, koje je svojim pjevanjem uveličao katedralni zbor pod ravnanjem mo don Šime Marovića uz orguljašku pratnju mo don Ivana Urlića, Nadbiskup je kazao kako korizma bez osobne povezanosti s Gospodinom postaje samo vježba u kojoj hvalimo i slavimo sami sebe, poželjevši svima nadilaženje takvog stajališta „po onom temeljnom, a to je suradnja s Ljubavi koja nas ljubi“.