Na konferenciji su sudjelovali predstavnici (biskupi, svećenici, đakoni koji su članovi liturgijskih komisija) svih Istočnih katoličkih Crkava – iz Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Uime Križevačke eparhije iz Hrvatske sudjelovali su đakon Livio Marijan i jeromonah Mladen Mikulić.

Katolička Crkva, uz većinsku Latinsku Crkvu, sastoji se od 22 samosvojne istočne Crkve koje mogu biti patrijaršije, metropolije ili nad/biskupije koje su sui iuris (vlastitoga prava) i koje pripadaju različitim istočnim obredima: bizantskom (grkokatolici), zapadno-sirskom (siro-katolici, Maroniti, siro-malankarci), istočno-sirskom (kaldejci, siro-malabarci), armenskom, koptskom i etiopskom.

Osim predstavnika istočno-katoličkih Crkava sudjelovali su i kao gost pravoslavni nadbiskup Job Getscha iz Carigradskog ekumenskog patrijarhata kao i različiti stručnjaci iz područja liturgije, među kojima i profesor Stefano Parenti s Papinskog sveučilišta sv. Anzelma u Rimu.

Susret se održavao u kapucinskom kolegiju sv. Lovre Brindiškog i na Augustinianumu. Posljednjeg dana susreta, u petak 18. veljače, sudionici su sudjelovali na svečanoj misi rimskoga obreda u bazilici Sv. Petra, koju je zajedno s patrijarsima, brojnim kardinalima, biskupima i svećenicima predslavio prefekt Kongregacije za istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri, a na kojoj je đakonsku službu vršio đakon Križevačke eparhije iz Hrvatske o. Livio Marijan.

Poslije misnog slavlja papa Franjo je u posebnu audijenciju primio sve  sudionike, a posbeno i patrijarhe. Konferenciju su pratili i patrijarsi istočno-katoličkih Crkava – melkitski Absi, kaldejski Sakho, maronitski kardinal Bechara, siro-katolički Younan, koptski Sidrak i armenski Minassian, etiopski metropolit kardinal Souraphiel, te rimokatolički kardinali Koch, Bagnasco i Sarah.

Na početku konferencije skup je pozdravio kardinal Sandri, pozvavši istočne katolike da bolje upoznaju svoje obrede i tradicije koje predstavljaju neprocjenjivo bogatstvo, a ono pripada cijeloj univerzalnoj Crkvi. Premda još uvijek nema punog crkvenog jedinstva Katoličke i pravoslavnih i staro-istočnih Crkava, svi zajedno su dio zajedničke liturgijske i duhovne baštine, pa tako odijeljene Crkve slave istu liturgiju i služe se istim tekstovima, što treba biti poticaj za zbližavanje i međusobno bolje poznavanje.

Stoga je važno da istočne katoličke Crkve u liturgijskim pitanjima ne poduzimaju samostalno reformske postupke koje bi još više produbile jaz s odijeljenim sestrinskim Crkvama koje s njima dijele istu obrednu baštinu. Istočni katolici, naglasio je kardinal Sandri, pozvani su dublje poznavati i proučavati svoje obrede, katehizirati svoje vjernike o njihovim sadržajima i oblicima, prevoditi tekstove na žive govorne jezike i s osobitim oprezom prilagođavati svoje liturgijske tradicije suvremenim pastoralnim prilikama i zahtjevima kako se ne bi narušile temeljne odrednice obreda.

Nadbiskup Getcha iz Carigradskog patrijarhata govorio je o teološkoj, mistagoškoj i katehetskoj dimenziji liturgije. Liturgija (slavlje euharistije) kao i drugi obredi sadrže sve ono bitno za poučavanje vjernika, za sakramentalno njihovo posvećivanje i za puni kršćanski život.

Nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke Crkve iz Philadelphije Boris Gudziak upoznao je sudionike s poteškoćama s prijevodima liturgije u dijaspori, gdje je naveo primjere kako u istim Crkvama i obrednim tradicijama postoje različiti i neusklađeni prijevodi za euharistijsku liturgiju, časoslov i sakramentalne obrede, što uvelike otežava i crkveni život i pastoralni rad. Istaknuo je da nije toliko potrebna promjena rubrika i liturgijskih propisa, koliko promjena srca i uma i kod klerika i kod vjernika. Pozvao je subraću biskupe da u svojim katedralnim crkvama redovito sudjeluju na nedjeljnim i blagdanskim slavljima časova kao i na liturgijama te da brinu o tome da bogoslužje u katedralnim crkvama uvijek bude na najvišem stupnju i ogledno za cijelu eparhiju.

Profesor dr. Stefano Parenti govorio je o povijesnim interventima Svete Stolice u liturgijske propise istočnih katoličkih Crkava, naglasivši trajnu brigu rimskih papa da se vjerno čuvaju predaje svih istočnih obreda. Apostolski nuncij u Velikoj Britaniji nadbiskup Claudio Gugerotti govorio je o nastanku dokumenta ”Instrukcije” 1996. godine, a nadbiskup Košica u Slovačkoj Cyril Vasil DI o odnosima saborskih dokumenata Sacrosanctum Concilium. Orientalium Ecclesiarum i Kodeksu Kanonskog prava Istočnih Crkava. O liturgijskoj tradiciji kao znaku jedinstva Crkve govorio je prof. dr. David Petras iz Pittsburga, a o iskustvima s primjenom liturgijske reforme u rimskom obredu belgijski znanstvenik dr. Joris Geldhof s katoličkog sveučilišta u Louvenu.

Tijekom skupa sudionici su imali prilike raditi u skupinama i raspravljati o različitim temama vezanima za liturgijski život njihovih mjesnih crkava, a također i kratkim izlaganjem upoznati sve sudionike konferencije o primjeni liturgijskih instrukcija iz 1996. u svojim Crkvama. Premda su instrukcije pozvale istočne katoličke Crkve da se vrate svojim izvornim obrednim tradicijama u svim segmentima liturgijskoga života (tekstovima, napjevima, oblicima liturgijskih slavlja, arhitekturi, ruhu, kalendaru), izvješća su pokazala da se još uvijek ne provode u potpunosti i da su kod mnogih Crkava još prisutni elementi koji ne pripadaju izvornom pologu nekog obreda već su posljedica vremena tzv. latinizacije, odnosno, uvođenja elemenata rimskog obreda u istočne obrede za što nema nikakva opravdanja.

Ipak, većina Crkava je napredovala po tom pitanju i uspješno provela većinu preporuka i naputaka te danas istočne katoličke Crkve slave svoje obrede i žive liturgijske tradicije uglavnom u skladu sa svojim izvornim tradicijama.

Naglašena je potreba za trajnom katehezom kako vjernika, tako i svećenika, đakona i osobito svećeničkih kandidata o liturgijskoj baštini. Također, predstavnici Kongregacije za Istočne Crkve pozvale su sve hijerarhe i liturgijske komisije da svoje prijevode liturgijskih tekstova, ali i prijedloge i upite, redovito šalju na Kongregaciju koja ima i kompetentne stručnjake i želju izaći u susret Crkvama te pomoći da se što kvalitetnije i što brže naprave liturgijski prijevodi i izdaju potrebne liturgijske knjige.

Svakoga dana tijekom konferencije održano je po jedno bogoslužje neke od Crkava tako da su sudionici mogli sudjelovati i svjedočiti različitosti i ljepoti istočnih obreda. Osobito je bila dojmljiva Večernja po siro-malabarskom obredu biskupa, svećenika i đakona iz Indije.

Na svršetku susreta sudionike je primio papa Franjo koji im je kazao: „Istočni su katolici poput sjemena na stabljikama i granama stoljetnih biljaka, nošene vjetrom do nezamislivih granice”, podsjetivši na uspostavljanje eparhija diljem kontinenata. „Poslanje Crkve, zahtijeva da više slušamo bogatstvo različitih tradicija. Postoji iskustvo u kojem se ‘glina’ našeg čovječanstva dopušta oblikovati, ne promjenom mišljenja ili čak nužnim sociološkim analizama, već Riječju i Duhom Uskrsloga. Ovo je iskustvo liturgija”, istaknuo je Papa. „Liturgija je raj na zemlji, kao što istok posebno voli ponavljati. No, ljepota orijentalnih obreda daleko je od toga da bude oaza bijega ili očuvanja. Zajednica vjernika prepoznaje se kao takva ne zato što se okuplja, nego zato što sluša glas drugoga, usmjerena je na njega, i upravo zbog toga osjeća žurnu potrebu da navijesti Krista bratu i sestri”, naglasio je Sveti otac.

Na putu hoda prema uputama Drugog vatikanskog sabora, vrlo je dobro da svaki član jedne i simfonijske Katoličke Crkve uvijek sluša druge tradicije, njihove istraživačke i reformske itinerare, čuvajući pritom svatko svoju originalnost, kazao je Sveti Otac te istaknuo da je, kada je riječ o formi slavlja, potrebno živjeti jedinstvo prema onome što je ustanovila Sinoda i odobrila Apostolska Stolica, izbjegavajući liturgijske partikularnosti koji u stvarnosti očituju podjele druge vrste unutar dotičnih Crkvi.

„Svjedočanstvo jedinstva potrebno je i s obzirom na braću pravoslavnih i istočnih pravoslavnih Crkvi s kojima, čak i ako ne možemo biti za istim euharistijskim stolom, gotovo uvijek slavimo i molimo iste liturgijske tekstove”. Stoga je papa Franjo zaključio upozorenjem: Budimo pažljivi s eksperimentima koji mogu naštetiti putu prema vidljivom jedinstvu svih Kristovih učenika. Svijetu je potrebno svjedočanstvo zajedništva: ako liturgijskim sporovima sablažnjavamo, igramo se s onim koji je gospodar podjela.

U zahvalnoj besjedi papi Franji, pročelnik Kongregacije kardinal Sandri je apelom za mir u Ukrajini završio pozdrav Papi, s obzirom na prijetnje novih patnji i sukoba u već izmučenoj Ukrajini. Sudionici opće skupštine su ponovno su uputili vapaj za mir i topli poziv onima koji imaju u rukama sudbinu nacija. Čine to potaknuti dužnošću savjesti i slušajući krik čovječanstva ‘Nikada više rat’, objasnio je kardinal Sandri.