Tema škole je: „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“. Nakon zaziva Duha Svetoga okupljenim studentima i predavačima obratio se riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije Mate Uzinić. Prvo predavanje održao je dr. sc. fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj  teologiji u Sarajevu, a susret je moderirao don Hrvoje Katušić.

Nadbiskup Uzinić pozdravio je sudionike Ljetne škole teologije te je nastavio misao iz propovijedi izrečene večer ranije o tome kako je ta ljetna škola vrijeme odmora i susreta učitelja i učenika, a ne tek profesora i studenata. „Za sve nas kao kršćane koji dolazimo iz različitih kršćanskih Crkava od iznimne je važnosti da, i kad radimo i kad se odmaramo, budemo zajedno s Isusom. I da nam on, Isus, svima bude učitelj i da svi mi budemo njegovi učenici. To je preduvjet i onog našeg biti zajedno i moći jedni drugima biti i učenici i učitelji“, kazao je nadbiskup.

Uz ranije izrečene želje nadbiskup je dodao kako želi da ta Ljetna škola teologije ponajprije bude Isusova škola, te je podsjetio na središnji Isusov govor – Govor na gori, koji je svojevrstan putokaz kako se odnositi prema drugim ljudima i svijetu oko sebe. Uz ostalo, u tom govoru Isus kaže, „Bog daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i nad dobrima“. Milosrdni Bog i istovremeno Bog pravednosti – jer Božja pravda je milosrđe, kako kaže papa Franjo – daje i pravednima i nepravednima, i zlima i dobrima sva svoja dobra kako bi živjeli na ovoj zemlji u miru i blagostanju, kazao je nadbiskup.

Tu misao iz Govora na gori mons. Uzinić je uzeo kao primjer odnosa Crkve i vjernika prema pripadnicima različitih svjetonazora i poimanja u pluralnim društvima. „Politička zajednica sastavljena je od ljudi koji međusobno trebaju živjeti u zajedništvu na dobro sviju. Ona pri tom uključuje i ljude čije svjetonazore i moralne stavove mi smatramo pogrešnima“, nastavio je mons. Uzinić obraćajući se okupljenim studentima i studenticama teologije, te postavio pitanja: „Kako u takvoj situaciji pluralnog društva kršćani mogu živjeti svoju vjeru a da je ne svedu samo u svoj privatni moral? I kako u takvoj situaciji pokazati da kršćanima vjera prožima čitav život, osobni, društveni i politički?“

Nadbiskup Uzinić je naveo i misli nekih teologa i sociologa religije te predavača na školi koji osvjetljuju odgovore na ta pitanja.

Citirao je također misao iz crkvenog dokumenta, pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes, o razlikovanju djelovanja laika i hijerarhije: „Od velike je važnosti, osobito u pluralističkom društvu, da se ima ispravno mišljenje o odnosu između političke zajednice i Crkve te da se jasno razlikuje između onoga što Kristovi vjernici, bilo pojedinačno bilo udruženo, rade u svoje ime kao građani vođeni kršćanskom sviješću i onoga što rade zajedno sa svojim pastirima uime Crkve.“ To je dodatno objasnio.

Zatim se nadbiskup osvrnuo na nekoliko nekoliko, prema njemu, pogrešnih stavova kršćana u odnosu prema suvremenom društvu: populizam, bijeg od svijeta i jalovost vjere.

Upitavši se postoji li tome ikakva alternativa, mons. Uzinić je ponudio viziju suživota, što predlaže i papa Franjo u svojoj posljednjoj enciklici Fratelli tutti, u podnaslovu to je enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu. U toj enciklici Papa nudi viziju svijeta kao zajedničkog doma svih, koji „svi zajedno, dobri i zli, grešnici i pravednici, mi i drugi, trebamo zajednički graditi“, kazao je nadbiskup. Papa progovara o  viziji kršćanskog života u pluralnim društvima.

Papina vizija socijalnog prijateljstva pruža važna usmjerenja prema suživotu u kojem se svatko, bez obzira na uvjerenja osjeća slobodno i poštovano, naglasio je nadbiskup. To ne znači odustajanje od naše kršćanske vjere nego predstavlja ustrajnu borbu za dostojanstvo i dobar život svih u društvu, dodao je i naveo neke primjere. Papina vizija je uključiva.

Vjerujem da će ovaj susret između studenata i predavača biti obostrano koristan i voditi izgradnji vizije pravednijeg svijeta, zaključio je nadbiskup Uzinić te uz pljesak nazočnih drugu Ljetnu školu teologije proglasio otvorenom.

Moderator Katušić, uz pozdrave sudionicima, predavačima i studentima, zahvalio je onima koji su podržali održavanje Ljetne škole teologije u Dubrovniku.

Druga Ljetna škola teologije u Dubrovniku održava se od 18. do 24. srpnja, a sudjeluju  renomirani predavači iz Europe i Amerike: Tomáš Halík (Karlovo Sveučilište u Pragu); Teresa Forcades i Vila, liječnica, teologinja i benediktinska monahinja; Aristotle Papanikolaou (Sveučilište Fordham u New Yorku); Ivan Šarčević (Franjevačka teologija u Sarajevu) i Miroslav Volf (Sveučilištu Yale u New Havenu).

Ljetna škola teologije u Dubrovniku organizira i dva događaja za ostalu zainteresiranu javnost koji će se održati u dvorani sv. Ivana Pavla II. u bivšem samostanu sv. Klare u Dubrovniku i koji će biti prenošeni putem internetskih kanala Dubrovačke biskupije. To su: tribina „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“ (20. srpnja) i predstavljanje knjige „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“ (23. srpnja).