Glavni biskup rukopolagatelj je umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, a surukopolagatelji su zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Na slavlju sudjeluju predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić koji će uputiti homiliju, biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, grkokatolički biskupi iz Ukrajine, Sjeverne Makedonije, Mađarske i Austrije, predstavnik Kongregacije za Istočne Crkve te brojni svećenici istočnog i zapadnog obreda. Na slavlju su i visoki predstavnik Srpske pravoslavne Crkve slavonsko-pakrački episkop Jovan Ćulibrk, predstavnici Ureda predsjednika Republike, Vlade Republike Hrvatske i drugih upravnih i kulturnih ustanova.

Na liturgiji zajedno pjevaju Katedralni zbor Križevci i Hrvatsko pjevačko društvo „Kalnik“ iz Križevaca, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovića te klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice.

Obred je počeo svečanom ulaznom procesijom na oltar. Nuncij Lingua pročitao je bulu imenovanja mons. Milana Stipića križevačkim biskupom.

Red biskupskoga ređenja ili hirotonije (rukopolaganje) u bizantskom obredu sastoji se od tri dijela: objave imenovanja (”narečenije”), trostruke ispovijesti vjere i rukopolaganja. Iz svakoga od tih čina iščitava se bît biskupskoga ređenja i jedinstvene biskupove službe. Objava imenovanja izabranika biskupom i samo čitanje apostolskog naloga ili pečatnice (bule) kojom rimski biskup imenuje novoga biskupa govori o vlasti Petrova nasljednika koju on ima u Općoj Crkvi. Čitanje papinske bule događa se u nazočnosti okupljenih biskupa, klera i naroda. Prije samoga obreda rukopolaganja novi biskup izriče trostruku ispovijest vjere izgovaranjem Nicejsko-carigradskoga simbola vjere, zatim u drugoj vjeroispovijesti posebno ispovijeda vjeru u Presvetu Trojicu, i konačno u trećoj izlaže vjeru u utjelovljenje Sina Božjega i izjavljuje prihvaćanje božanskih predaja i nauka katoličke i apostolske Crkve. Ispovijesti vjere znak su temeljne važnosti kršćanskog pravovjerja novoređenika za Crkvu. Sam čin arhijerejske hirotonije (biskupskoga ređenja) počinje trostrukim ophodnim vođenjem izabranika oko oltara uz pjevanje triju tropara (liturgijske pjesme) koji hvale Kristovo utjelovljenje, presvetu Bogorodicu, mučenike, apostole i proroke. To označuje vezivanje izabranika uz Krista, simboliziranog u svetom oltarnom stolu. Nakon toga izabranik klekne ispred oltara naslonivši glavu na njegov rub. Biskup zareditelj i biskupi zareditelji stavljaju otvoreno Evanđelje na njegovu glavu, a svi nazočni biskupi drže svoju desnu ruku na izabranikovoj glavi dok glavni zareditelj moli tri posvetne molitve. Svi ostali biskupi drže desnu ruku na ramenu onoga biskupa ispred sebe i tako tvore posredan niz dodira s ređenikom. Slijedi odmah oblačenje u biskupsko ruho i predaja znamenja. Na prezbiterski stihar (alba), epitrahil (štola), pojas i narukvice, novorukopoloženi biskup dobiva nadbedrenik, zatim oblači biskupski sakos (oblikom sličan đakonskoj dalmatici), na ramena mu se stavlja veliki omofor (poput palija), a na glavu mitra (biskupska kruna). Novi biskup također dobiva oko vrata prsni križ enkolpion (medaljon s likom Krista Spasitelj) i panagiju (medaljon s likom presvete Bogorodice). Kod oblačenja i predaje biskupskih znamenja biskup zareditelj kliče na grčkom: Aksios! (Dostojan!), što isto onda ponavljaju i ostali biskupi i prezbiteri u svetištu, a zatim ponovo zbor i narod. Pjevanjem poklika Aksios! odobrava se ređenje i prihvaća se novi vladika. Novozaređeni biskup zatim sjeda na gornje mjesto (katedra) iza oltara, gdje predstavlja Krista posred apostolskog zbora, i nastavlja služiti arhijerejsku božansku liturgiju kao predslužitelj. Posebna znakovitost arhijerejske liturgije je često blagoslivljanje trikirijem ili trosvijećem (označava Presvetu Trojicu) i dikirijem ili dvosvijećem (označava Kristove dvije naravi: božansku i ljudsku). Na završetku liturgije novozaređenog vladiku ustoličit će na arhijerejskom tronu (biskupski  prijestol ili katedru) zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić.

Uoči ređenja, u petak, 16. listopada u katedrali je služena Večernja, a u velikoj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima održana je svečana akademija.