Župnik Mario Vazgeč, koji upravlja svetištem oko godinu i pol dana, uspio je osigurati za obnovu svetišta gotovo 15 milijuna kuna od strane Ministarstva kulture i medija a na temelju Poziva za dobivanje bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u nizu potresa počevši od 28. prosinca 2020. godine koji su uz Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju te Grad Zagreb, zahvatili i Karlovačku županiju.

Župa Uznesenja BDM podnijela je prijavu 15. veljače 2022. godine a putem navedenog Poziva definirani su ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava namijenjenih provedbi operacija koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU). Župnik Vazgeč je nakon toga proveo postupak javne nabave za projektnu dokumentaciju, a zatim i za izvođače radova na kojoj je najpovoljnija bila od G.O. Špelić iz Slunja koji su ovog tjedna i započeli radove.

Prema riječima župnika Vazgeča, u prvoj fazi sanacije crkve rješava se zahvatima pilotiranja i injektiranja statika krovišta koje je uslijed potresa napukla kao i rješavanje vlage na donjim dijelovima zidova. Radovi bi trebali biti gotovi do 30. lipnja ove godine a iznose oko 13,7 milijuna kuna. Do tada će se tjedna bogoslužja obavljati u župnoj dvorani a nedjeljne mise i one na blagdane u prostorijama DVD-a Oštarije. U drugoj fazi obnove svetišta slijedi cjelokupno uređenje crkve kao i fasade.

Oštarije su vrlo staro marijansko svetište, a nekadašnja golema trobrodna crkva bila je sagrađena oko 1450. godine. Povjesničar Fras smatra se da je svetište sagradio Martin Frankopan koji je 1453./54. sagradio i trsatsko svetište i samostan u Rijeci. Papa Pio II. 31. ožujka 1459. izdao je svetištu bulu kojom ju obdaruje oprostima jer je mjesto od davnine bilo poznato po čudesnim uslišenjima pa je zato nazvano Čudotvornom Gospom. Turci su 1521. godine zapalili crkvu koja se nakon toga godinama urušavala, da bi prestankom turske opasnosti 1668. godine sagrađena današnja župna crkva pored zidova nekadašnje velebne crkve koji su ostali sačuvani i donekle konzervirani do današnjih dana.

Svetište Gospe od Čudesa kao najveća sakralna građevina u srednjovjekovnoj Hrvatskoj kao i unutrašnjost crkve koja predstavlja reprezentativan primjer neogotičkog opremanja sakralnog prostora nalaze se u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine.

U duhu višestoljetne tradicije marijanske pobožnosti, Svetište Gospe od Čudesa svake godine za blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, okupi tisuće vjernika i hodočasnika.