Program je počeo otvorenjem izložbe „355. obljetnica akademske tradicije i 150. obljetnica djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu“. Nastavljen je međunarodnom znanstvenom konferencijom „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“.

Na početku konferencije rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Stjepan Lakušić govorio je o važnosti toga Sveučilišta. Istaknuo je da moderno Sveučilište u Zagrebu u vrijeme osnivanja tendira ne samo oblikovanju hrvatske nacije i izgradnji njegove metropole u Zagrebu, nego i tada dalekom cilju izgradnji prave, moderne i nacionalne države hrvatskog naroda što će se dogoditi više od stotinu godina kasnije. „Ali, ključna riječ je vizionarstvo. Moderno sveučilište izgrađuje i moderne sastavnice. Ono je to koje je i funkcionalno integrirano i daje im svojstvo pravih prvih fakulteta u okviru Sveučilišta u Zagrebu. Moderno Sveučilište čini podlogu razvoja i drugih visokoškolskih ustanova kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu na ovim našim južnoslavenskim prostorima“, rekao je rektor Lakušić.

Naveo je da su pri osnivanju modernog Sveučilišta u Zagrebu presudnu ulogu imali profesori, akademici, intelektualci, svećenici te biskupi. Rekao je da je i moderno Sveučilište u Zagrebu nedjeljivo povezano s osobom Josipa Jurja Strossmayera i laičkim intelektualcima izniklim iz Crkve. Naglasio je da se među njima ističe prvi rektor prof. Matija Mesić koji je bio svećenik te profesor Pravnoga fakulteta i Mudroslovnog fakulteta, danas Filozofskog fakulteta, inače rodom iz Broda na Savi ili danas Slavonskog Broda.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša održao je Lectio magistralis u kojem je govorio o pitanjima koja nadilaze granice pojedinih akademskih područja, ali su također temeljno prisutna u svakoj od njih i dotiču srž čovjekove egzistencije. Riječ je o pitanjima o čovjekovu podrijetlu, naravi, smislu, moralu i konačnoj sudbini.

Govoreći o smislu, nadbiskup je istaknuo da svijet nije slučajna pojava, a ljudski život nije besmislen. „Uvjerenje da je Bog sve stvorio i da je samo njegovom voljom sve stvoreno (usp. Otk 4, 11) sadrži srž kršćanskog razumijevanja smisla: postojimo jer nas je Bog htio iz ljubavi. Naš je život dio većega Božjeg plana koji pojedince otvara zajednici, svijetu. Svaki put kada je čovjek pokušao izvrnuti red stvaranja, ne priznati svoju narav stvorenja, došlo je i do krize smisla njegova postojanja. Isto je u pozadini velikih društvenih kriza koje i danas potresaju svijet“, pojasnio je nadbiskup.

Razlažući moral, nadbiskup je istaknuo da je u odgovoru na pitanje: „Kako bismo trebali živjeti?“ važno podsjetiti se da moralni zakoni ne proizlaze iz društvenih konsenzusa, nego iz same naravi čovjeka i stvarnosti svijeta. Katolička Crkva svojim naukom o prirodnom zakonu prepoznaje da su ovi moralni zakoni temelj svake zdrave i stabilne zajednice, rekao je nadbiskup Kutleša.

Slijedila su predavanja prof. dr. Stefana Testa Bappenheima: „’Nihil humani a me alienum puto’: l’importanza e lattualità del diritto ecclesiastico e del diritto canonico nelle Università pubbliche“ te prof. dr. Vlade Bučkovskog i prof. dr. Goce Naumovskog „Djelatnost znamenitih Hrvata u Makedoniji i njihov doprinos razvoju Sveučilišta svetih Ćirila i Metoda u Skopju“.

U drugom dijelu konferencije izv. prof. dr. Ana Biočić ima predavanje „Zakon o izboru rektora Sveučilišta u Zagrebu iz 1875. s posebnim osvrtom na doprinos rektora izabranih s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta (1874. – 1918.)“; izv. prof. dr. Dunja Milotić govori o temi „Matija Mesić, prvi rektor Sveučilišta Franje Josipa I., i Pravno-državoslovni fakultet kao njegova najveća sastavnica“; dr. sc. Dijana Mihalj održat će izlaganje „Veliki kancelar na teološkim fakultetima u Republici Hrvatskoj“; mag. iur. Tomislav Sadrić govorit će o temi „Kanonski mandat i rad na Sveučilištu kroz prizmu prakse Europskog suda za ljudska prava“.

Treći dio konferencije počet će predavanjem doc. dr. Ivana Obadića „Crkveno pravo i ishodišta sveučilišne autonomije“. Izv. prof. dr. Lucija Boljat i lic. theol. i lic. can. iur. Josip Horvat govorit će o temi „Katedra kanonskoga prava Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – ostvarenja i izazovi“; doc. dr. Marija Džinić imat će predavanje „Studij kanonskoga prava na crkvenim učilištima u Hrvatskoj – izvori i kanonska bibliografija“; doc. dr. Sebastijan Valentan govorit će o temi „Crkveno i kanonsko pravo s gledišta slovenskoga javnoga školstva“.

Drugoga dana konferencije u utorak, 12. studenoga, program će početi u 9:30 predavanjem lic. can. iur. Tomislava Glavnika „Socijalno djelovanje ustanova Katoličke crkve i njihov doprinos društvenoj zajednici“. Uslijedit će predavanja prof. dr. Ane Štambuk „Cjeloviti pristup skrbi starijim i umirućim osobama u suvremenom društvu – komplementarnost znanstvenih spoznaja i nauka Katoličke crkve“; dr. sc. Danijele Rupčić „Temeljna ljudska prava i Katolička crkva pred izazovom takozvanih novih prava“ te izv. prof. dr. sc. Slavka Zeca „Studij kanonskoga prava u svjetlu reforme ženidbenog postupka“. U drugom dijelu prof. dr. Zrinka Erent-Sunko održat će predavanje „Crkveno pravo i odnosi Crkve i države u predmetu Opća povijest prava i države kao dio pravnoga/pravničkoga obrazovanja u socijalizmu i danas“; doc. dr. Miran Marelja govorit će o temi „Utjecaj crkvenih mirovnih pokreta na razvitak prava oružanih sukoba – pojedini aspekti zaštite osoba i objekata“, a prof. dr. Ivan Milotić održat će izlaganje „Montirano ukidanje katedre za kanonsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i proces protiv njezina predstojnika“.

FOTO Konferencija „Kanonsko i crkveno pravo na javnom sveučilištu“