Uime organizatora riječ pozdrava nazočnima uputio je prof. dr. Josip Dukić, predsjednik Povjerenstva za organiziranje znanstveno-teoloških simpozija. Pojasnivši pojam tiranije (tyrannis i tyranos) koji potječe od 4. st. prije Krista, a znači surovu i nezakonitu vladavinu, prof. Dukić je naglasio da je teologija pozvana reagirati ne samo na stanja neslobode, nego i na znakove njezina gubitka. „Ruskom agresijom na Ukrajinu kršćanska se teologija našla pred velikim izazovom. On se tiče shvaćanja ropstva i slobode, tiranije i demokracije, rata i mira, vjere i nevjere, zloporabe vjere u ratne svrhe, Crkve, njezine uloge i uloge njezinih predstavnika, ekumenizma, hrabrosti za istinu i jezičnih manipulacija. Simpozij namjerava osvijetliti ulogu teologije, njezinu hrabrost i rizike u kriznim vremenima i društvima ispunjenim strahom od tiranije te raspraviti o znakovima i jeziku koji upućuju na početke procesa gubitka slobode i demokracije i nastanka tiranije“, kazao je prof. Dukić zahvalivši svima koji su sudjelovali u organizaciji simpozija, onima koji su ga novčano pomogli: Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i Franjevačkog provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu, kao i onima koji će sudjelovati u simpoziju: predavačima i moderatorima.

Potom se riječima pozdrava uime rektora Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragana Ljutića obratio prof. dr. Nikša Jajac, prorektor za infrastrukturu. Naglasio je da je respektabilna sama činjenica da se ovaj simpozij održava već 28 godina. Pohvalio je aktualnost i važnost teme naglasivši da mu se u programskoj knjižici za simpozij osobito svidjelo poimanje slobode kao procesa i naglasak da se degradacijom demokracije lako dođe do gubitka slobode, odnosno do tiranije.

U svom obraćanju prof. dr. Šimun Bilokapić, novi v. d. dekana KBF-a u Splitu, istaknuo je kako je pojam slobode moguće upariti s brojnim drugim pojmovima, poput odgovornosti, istine, savjesti, ropstva, diktature, cenzure, tiranije i sl. Dok nas pojam slobode oduševljava i privlači, pojam tiranije nas uvijek užasava i sablažnjava. Uparivanje slobode i tiranije prof. Bilokapić je nazvao „znakom vremena“ za teologiju, „poruka nama svima i našem dosadašnjem shvaćanju i življenju slobode, poruka slobodnom svijetu koji je prepun malih tiranija, osobito onih usmjerenih prema najslabijima. Jesu li možda i upravo sve te mikro-tiranije zapravo odškrinuta vrata za spektakularni ulet nekoj velikoj tiraniji? Jer, što možemo očekivati od društva i civilizacije u kojoj – ume nečijih tobožnjih prava i sloboda, pati i umire dijete, žena i starac? Svednevice su tiranizirani zloporabom, zlostavljanjem, nasiljem, odbacivanjem i marginalizacijom, pa i ubojstvima; sasvim legalno. Ako oni pate, zašto se onda čudimo patnji čitavih naroda. Je li nekada tiranija suvremenih velikih tirana samo ispušni ventil, isprika i pokriće nama za naše svagdašnje tiranije? Jer, svaka, tiranija, i velika i mala, je bolesna od nepoštivanja života i dostojanstva ljudske osobe“, kazao je v. d. dekana zaželjevši plodan rad.

Prof. dr. Marko Trogrlić, opunomoćeni ovlaštenik velikog kancelara KBF-a u Splitu mons. dr. Dražena Kutleše za Fakultet pozdravio je nazočne uime velikog kancelara i u svoje osobno ime. Naglasio je aktualnost teme koja je prožeta brojnim pitanjima „koja se pred nas postavljaju a na koja nije lako dati odgovore“. „Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu kao mjesto promišljanja, poučavanja i istraživanja u teologiji koja, i to uvijek, trebaju biti u svjetlu Božje riječi, u službi objave onoga Boga koji želi slobodu svakoj osobi i svakom narodu – jer kako Pavao reče ‘za slobodu nas Krist oslobodi’ (Gal 5, 1) – želi ovim skupom dati svoj doprinos promišljanju o izazovu pred kojim se danas cijeli svijet nalazi – a to je posvemašnja ugroza slobode, njezin radikalni gubitak, štoviše njezina brutalnog gušenja. Papa Franjo nas posljednjih mjeseci uporno poziva da u ovom trenutku povijesti valja ponovno otkriti zajedničku i ne individualističku dimenziju slobode. Oni koji su od Isusa primili dar oslobođenja ne mogu misliti kako se sloboda sastoji od toga da se drže podalje od drugih. Još manje, nadodali bismo ovdje, i to uz uporabu sile i nasilja – iznad drugih, i to obespravljenih i neslobodnih“, naglasio je prof. Trogrlić zaželjevši svima u ime Velikog kancelara splitskog KBF-a „plodan rad na simpoziju i njegov uspješan tijek, u nadi da ćemo rezultate – a to znači Vaše radove i priloge – moći uskoro dobiti i skupljene i objavljene u Zborniku radova s ovog skupa, u nizu onih, a lijep ih je broj, koji su već objavljeni s onih prethodnih skupova iz prethodnih godina, a koje je izdao ovaj Fakultet.“ Potom je proglasio simpozij otvorenim. Uvodni dio programa moderirala je Ana Peroš, lic. theol.

Prvo predavanje održao je prof. dr. Jure Zovko s Filozofskog fakulteta u Zadru. U izlaganju naslovljenom „Kršćanski korijeni europskog liberalizma“ između ostaloga naglasio je da osobna sloboda i pravo osobe danas postoje samo u liberalnim zemljama s kršćanskom kulturom i tradicijom. Upravo zato jer čovjekova sloboda ima univerzalno značenje, a njezino kršenje se potvrđuje na konkretnim pojedinačnim slučajevima, smatra da u duhu europske političke filozofije nema opravdanja za totalitarne režime ni danas, ni u budućnosti. Demokratska etičnost trebala bi biti stožerna odrednica budućega društva. Za razliku od filozofa koji argumentiraju u duhu francuskoga prosvjetiteljstva te tvrde da je duh modernosti, koji se očituje u slobodi i jednakosti svih građana, u nužnom sukobu s kršćanskom tradicijom, predavač u duhu Hegelove političke filozofije smatra da je epoha moderne započela upravo s kršćanstvom, odnosno da je liberalizam u svojoj srži ozbiljenje temeljne ideje kršćanskoga svjetonazora po kojem su svi ljudi, neovisno o rasnoj, staleškoj i nacionalnoj pripadnosti, nakon navještaja Isusa iz Nazareta, postali jednaki i slobodni, odnosno da su prihvaćeni kao osobe. Kršćanstvo je za Hegela religija u kojoj su svi ljudi rođenjem postali slobodni i jednaki. U čuvenom § 482. Enciklopedije filozofijskih znanosti izrijekom je rečeno kako je ideja slobode i jednakosti svih građana „došla u svijet zahvaljujući kršćanstvu koje naviješta da pojedinac kao takav ima beskonačnu vrijednost… da je temeljno određenje čovjeka sadržano u njegovoj slobodi.” Božanski je duh kao apsolutno, istaknuo je predavač, „stupio u sferu svjetovne egzistencije (weltliche Existenz) i postao prezentan kao supstancija države, obitelji i sl.”

Na dvodnevnom skupu sudjelovat će 10 predavača koji dolaze iz inozemstva, s drugih institucija i učilišta u Hrvatskoj te s Fakulteta. Simpozij se prenosi uživo, preko Facebook kanala Fakulteta.