Koncelebrirali su generalni vikar don Franjo-Frankopan Velić, vikar za kler don Zvonimir Mijić, rektora vlč. Đuliano Trdić, prefekt Ivan Mamić i duhovnik don Mate Brečić te ostali svećenici.

Pozdravnu riječ uputio je rektor Trdić zahvalivši nadbiskupu i njegovim suradnicima na nazočnosti s kojom pokazuju ljubav i skrb za ovu zajednicu. Budući da blagdan svetog Jeronima za Centralno bogoslovno sjemenište znači povratak bogoslova i početak odgojne godine, nadbiskup je na početku misnog slavlja srdačno pozdravio sve bogoslove i njihove odgojitelje naglasivši da im sv. Jeronim može biti putokaz kako se velikim radom može postati svet, veliki čovjek i intelektualac. Potaknuo ih je na učenje kako bi mogli stečeno znanje prenositi onima koji im budu povjereni i na molitvu kako bi uvijek znali, osobito u teškim trenucima, kome se mogu obratiti za pomoć.

Nadbiskup Kutleša je u homiliji protumačio prispodobu o sijaču da bi bogoslove uputio na ono važno za njih: na slušanje i življenje po Božjoj riječi. „Vidimo da zemlja nije onakva kakvom je zamišljamo. Često mislimo da nema izlaza iz zla. Međutim, Isus vidi izlaz i zna da je sve u Božjim rukama. Zato i mi kad su teška vremena, kad dolaze samo negativne vijesti moramo biti usmjereni na Boga. Znamo da je Bog ovaj svijet stvorio i brine se za njega te ništa nije bez njegove volje“, kazao je nadbiskup dodavši da za vidjeti Božje djelo treba se okrenuti oko sebe i otvorenih očiju promatrati Božju prisutnost u svemu stvorenome.

Isus u prispodobi o sijaču oslikava slušatelje kao različite vrste tla. Prva vrsta tla (uz put) su oni slušatelji koji su ravnodušni prema upućenoj im riječi pa je nisu ni primili. Kamenito tlo je slušatelj sličan plitkoj zemlji, lako se oduševi i prihvati, dođe sunce pa ga osuši. U tom svjetlu nadbiskup je istaknuo da je mnogo lakše nekoga oduševiti, a daleko ga je teže zadržati. „Kažu da treba 95% truda da bi se nekoga zadržalo u svećeničkom pozivu, a samo 5% da bi ga se oduševilo za taj poziv“. Nadbiskup je pojasnio da se to događa jer ljudi današnjice često žele uspjeh na brzinu, traže laka rješenja, nemaju ustrajnosti i strpljivosti kada nadođu poteškoće.

Trnovito tlo su slušatelji kod kojih najvažnije stvari postanu bezvrijedne. Oni slušaju Boga, napreduju, čitaju Bibliju i mole se, ali uvijek im je nešto važnije od Isusa Krista. O Isusu govore lijepo, vole ga, ali kada ga treba staviti na prvo mjesto onda ga zaborave. Nadbiskup je u tom kontekstu podsjetio na jednoga pisca koji je napisao: „Drugo bolje je uvijek najgori neprijatelj najboljega.“ „Čovjeka ovozemaljske teškoće odvuku od onoga bitnoga, od nebeskoga. Dragi bogoslovi, vi ste ovdje na neki način odvojeni od svijeta da se možete koncentrirati na ono Božje. Osigurano vam je sve da se možete posvetiti učenju i molitvi, da ne morate raditi kako biste platili račune. Zato se od vas traži duhovno napredovanje da možete biti dobri i sveti svećenici i da budete intelektualci koji će znati prihvatiti i prenijeti Božju riječ“, naglasio je splitsko-makarski nadbiskup.

Govoreći o četvrtoj vrsti tla – plodnoj zemlji kazao je da su to slušatelji koji čuju Božju riječ, razmišljaju o njoj i žive po njoj. „Mi, svećenici, možemo biti dobri propovjednici, ali kad trebamo Božju riječ staviti u praksu – odjelotvoriti ju u ljubav, mnogi od nas padaju na tom ispitu. Zato vi imate mogućnost čuti Božju riječ, prihvatiti je i provesti u djelo. Ova nam prispodoba uvijek daje nadu da je daleko više uroda, više je dobrog nego propalog ploda. U jedno budite sigurni žetva je sigurna, žetve će uvijek biti. Donijet će jednostruk, šesterostruk ili stostruk plod“, kazao je mons. Kutleša podsjetivši da „Bog odlučuje o rezultatu našega djelovanja“.

„Možda naše propovijedanje i djelovanje neće ubrati plod nego će tek moj nasljednik ubirati plodove moga djelovanja, ali od nas se traži da strpljivo radimo na njivi Gospodnjoj pouzdajući se u Božje milosrđe i providnost. Zato nas današnji blagdan potiče na ustrajnost koja donosi ploda držeći se Božje riječi. Ako od svog srca napravimo plodno tlo onda će plodovi biti šesterostruki, stostruki, a možda još i veći. Ovisi sve o vama. Ako budete otvoreni Božjem djelovanju, Bog će s vašom malenošću učiniti velike stvari“, rekao je nadbiskup bogoslovima. Potaknuo ih je na aktivno čitanje i slušanje Božje riječi, razmatranje nad njom i molitvu u otvorenosti Duhu Svetomu. Upozorio ih je da trebaju biti pošteni prema sebi i prema drugima. Šest godina u bogosloviji je dovoljno razdoblje da mogu razlučiti je li taj put kojim su krenuli za njih, je li to Božja volja za njih.

U odgojnoj godini 2022./2023. Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu ima 43 bogoslova od toga 27 bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupije, 1 bogoslov Dubrovačke biskupije, 2 bogoslova Šibenske biskupije, 4 bogoslova Hvarske biskupije, 1 Zadarske nadbiskupije, 6 bogoslova Riječke nadbiskupije, 1 bogoslov Porečke i Pulske biskupije i 1 bogoslov Trebinjsko-mrkanske biskupije.