Budi dio naše mreže
Izbornik

PODUPIRU LI RUSKI PRAVOSLAVNI BISKUPI NACIONALISTIČKOG VOĐU VLADIMIRA ŽIRINOVSKOG?

Moskva (IKA )

Svećenik Gleb Jakunjin ocjenjuje izbornu pobjedu nacionalističkog vođe kao "znak duhovne bolesti našega doba" i upozorava da bi se većina episkopa mogla naći na njegovoj strani

Moskva, 15. 1. 1994. (IKA) – Većina ruskih pravoslavnih mitropolita sklona je stranci Vladimira Žirinovskog koji je nedavno pobjedio na izborima kao vođa liberalnih demokrata, koje svjetska javnost smatra sklonima fašizmu. Tako ocjenjuje njihov svećenik Gleb Jakunjin koji je u doba komunističke vlasti deset godina bio utamničen kao jedan od osnivača i predsjednik “Komiteta za vjernička i crkvena prava”. Sad je on predvodnik Pokreta za demokratsku Rusiju i predsjednik Kršćanske stranke. Na izborima 12. prosinca izabran je za člana Državne dume (skupštine). Jer nije htio odustati od kandidature, vodstvo Ruske Pravoslavne Crkve zabranilo mu je vršenje crkvenih službi.
Govoreći za austrijski kršćanski tjednik “Die Furche”, Jakunjin je izborni uspjeh Žirinovskog označio kao izraz duhovne bolesti našega doba. Misli da Crkva nije Rusima otvorila oči da na vrijeme vide kamo Žirinovski spada. Da je Crkva izrazila opravdane kritike u tom smislu, Žirinovski ne bi pobjedio. “To je velika krivnja Crkve, a bojim se da će se Crkva i dalje priklanjati Žirinovskom”, kaže Jakunjin, “jer ga većina mitropolita simpatizira, dok se Jelcina boje.”
Jakunjin misli da je u Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi premalo zagovornika političkih reformi. Kaže da u toj Crkvi mitropoliti imaju “neograničenu vlast” i da je stoga u njoj nemoguće ikakvo demokratsko gibanje. Svećenik se boji da će se takvim svojim ponašanjem Crkva u velikoj mjeri onemogućiti u javnosti. Ipak Jakunjin ističe da mnogi svećenici odobravaju njegovo ponašanje, ali se navodno boje izložiti.
Demokratski usmjeren, Jakunjin žestoko prigovara svom crkvenom vodstvu što navodi državu da zakonski zabrani djelovanje drugih vjerskih zajednica koje se šire iz inozemstva. On traži da se država u to ne miješa, nego da osigura prostor za slobodno natjecanje vjerskih zajednica. “Ako kao vjerovjesnik nemam pouzdanja u Boga i u svoj narod”, kaže Gleb, “kako smijem tražiti da me država zakonom štiti od drugih navjestitelja?”