U razgovoru za vatikanske medije naglasio je da se u Ukrajini oblikuje nova, uključiva nacionalna i građanska svijest, u kojoj pripadnost državi nadilazi etničke i vjerske granice. „Ruska raketa ne razlikuje između pravoslavnih i katolika, muslimana ili Židova. Svi jednako nosimo rane rata i trebamo ozdravljenje“, rekao je.

Govoreći o ulozi Crkve, podsjetio je da je Ukrajinska grkokatolička Crkva stoljećima bila glas naroda u različitim državnim tvorevinama, a osobito u tranziciji 1990-ih kada je, nakon izlaska iz podzemlja, pomagala u oblikovanju demokratskog društva. „Crkva je uvijek bila uz narod, a i danas nastoji pružiti solidarnost svima, bez obzira na vjeru ili narodnost“, istaknuo je.

Blaženiji Svjatoslav dodao je da su međunarodni napori za zaustavljanje rata razlog za nadu, ali da kršćanska nada ide dalje od ljudskih napora. „Mi ne polažemo nadu samo u ljudske sile, već u Boga. On je temelj i konačni cilj kršćanske nade. Tko se uzda u Boga, nikada neće biti posramljen“, kazao je.

Na kraju je zahvalio narodima i Crkvama diljem svijeta na molitvi i solidarnosti. „Znamo da je molitva nevjerojatna snaga koja nas podržava i pomaže živjeti u ovim dramatičnim okolnostima“, poručio je poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve.