Politička realnost jugoslavenstva s posebnim osvrtom na BiH

Zagreb, (IKA) – Knjiga “Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.)” – s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, povjesničara i člana Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije iz Visokog, akademika Srećka M. Džaje, predstavljena je 25. travnja u dvorani Instituta za povijest u Zagrebu. Predstavljanje knjige organizirali su Udruga đaka Franjevačka gimnazije iz Visokog, Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, te nakladnička kuća “Svjetlo riječi” iz Sarajeva, a riječ je o knjizi koja je na njemačkom jeziku izvorno objavljena 2002. godine, na hrvatski jezik preveo ju je Ladislav Z. Fišić, a objavilo “Svjetlo riječi”. Knjigu su predstavili dr. Zdenko Radelić s Hrvatskog instituta za povijest, Slavko Harni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba, dr. Srećko Džaja autor knjige te fra Marijan Karaula u ime nakladnika “Svjetlo riječi”.

Nazočne je u ime Udruge pozdravio dr. Ivan Markešić, istaknuvši pritom temeljne ideje djelovanja Udruge, naznačivši kako je ona svih godina djelovanja neumorno gajila, a i danas gaji, duh zajedništva u dobru i nedaćama, duh tolerancije, solidarnosti, razumijevanja i prihvaćanja drugoga bez obzira na nacionalnost i druge razlike.

Ravnatelj Instituta za povijest dr. Milan Kruhek potom je istaknuo kako povijesne istine niti jednom knjigom ne mogu biti iscrpljene, te da je sukladno tomu uvijek dobrodošao svaki novi istraživački napor kao što je i knjiga akademika Džaje koja “otvara čitavu seriju događanja vezanu uz problematiku jugoslavenstva”.

Dr. Radelić je istaknuo kako autor u svojoj knjizi, govoreći o I. odnosno II. Jugoslaviji ističe da su krivci za propast Jugoslavije politički ekstremizmi svih vrsta, jer je jugoslavenstvo svoju ideologiju gradilo na administrativno-političkim odlukama koje nisu uvažavale različitosti. Osim toga, autor ističe kako jugoslavenstvo nije bilo cjelovita ideologija, te da je kao takva na životu održana represivnim sredstvima. “Džaja u svojoj knjizi ne nastupa kao ideolog, ne ponavlja pogreške mnogih stranih autora koji ponavljaju već poznate činjenice, on poznaje i prati historiografsku literaturu, te temi pristupa kritički i objektivno i s distance, pa zato može biti primjer i uzor mnogim istraživačima jugoslavenstva”, rekao je dr. Radelić.

Slavko Harni govorio je potom o tri tematske cjeline knjige koje obuhvaćaju obje Jugoslavije te jugoslavensku ideologiju i zbilju u zemljopisno središnjoj sustavnici Jugoslavije – Bosni i Hercegovini uz referencijalne tekstove u koje se ubrajaju dva predgovora i jedan pogovor, od kojih svaki ima svoje geslo. Predavač je istaknuo kako autor svoja istraživačka nastojanja temelji na standardima europske historiografije, pri čemu se u svojem dosadašnjem radu pokazuje vrsnim kritičarom nacionalnih ideologija, a svojim tekstovima osigurava notu manje ili više dramatičnoga sučeljavanja. Autor uvijek iznova pretpostavlja respekt spram slobode pojedinca u odnosu na kolektivitet kojemu pripada. Poseban dio knjige odnosi se na pitanje kako su se ideologemi službene politike u obje Jugoslavije odrazili na BiH, posebno na Bošnjačku naciju, te postupanje s kulturnim društvima koja su djelovala u Bosni. Džajina je knjiga u cjelini sustavni temeljit faktografski i kritički sažetak povijesti jugoslavenstva na našim prostorima, zaključio je Harni.
Autor knjige Džaja istaknuo je kako se ideja jugoslavenstva može promatrati kroz programsko doba koje je završeno I. svjetskim ratom te doba prakticirajućeg jugoslavenstva. Težište monografije oslanja se na dva osnovna sklopa: hrvatsko-srpske odnose te politiku i položaj BiH unutar jugoslavenskoga sklopa, istaknuo je Džaja. Na samom kraju nazočnima se u ime nakladnika knjige “Svjetla riječi” iz Sarajeva obratio njen ravnatelj fra Marijan Karaula, iznijevši kratko područje rada i izdavačke djelatnosti te nakladničke kuće počevši od njenoga nastanka 1983. godine pa sve do danas. U novoobjavljenoj knjizi, autor ne nudi cjelovitu istinu nego želi potaknuti ljude da misle, zaključio je Karaula.

Srećko M. Džaja rođen je 29. listopada 1935. u Gornjem Malovanu pokraj Kupresa. Od 1965. do 1975. bio je profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu kada je napustio franjevački red i profesorsku službu u Sarajevu. Na Muenchenskom sveučilištu završio je studij povijesti, političke filozofije i slavenske filologije te doktorirao. Na tom sveučilištu ostao je znanstvenim suradnikom do umirovljenja, a 2000. postao je članom Akademije nauka i umjetnosti BiH.