PORUKA X. SIMPOZIJA EUROPSKIH BISKUPA

Rim, 28. 4. 2002. (IKA) – U Rimu danas završava Deseti simpozij europskih biskupa kojeg je na temu “Mladež u Europi koja se mijenja. Radionica vjere” od 24. do 28. travnja priredilo Vijeća europskih biskupskih konferencija. U završnoj poruci sa skupa Crkva u Europi poziva se učiniti “kvalitativni skok” u odnosu prema mladima, prepoznavajući ih “ne samo kao jedno od područja ili posebni predmet pastorala mladeži”, već “kao Kristov dar Crkvi u cjelokupnom njezinom poslanju, razmatrajući s njima probleme i ostvarujući s njima programe i pothvate”. Analizirajući trenutno stanje u poruci je izraženo žaljenje što “Crkvu, prirodno mjesto susreta s Kristom, mnogi mladi doživljavaju dalekom, stranom, malo vjerodostojnom, nesposobnom govoriti čovjeku našeg doba”. U tom je pogledu istaknuta “potreba kršćanskih zajednica (župa, vjerskih ustanova, pokreta i ostalih crkvenih stvarnosti) u kojima će se doživljavati duboki i istinski ljudski odnosi, bogati zajedništvom i prijateljstvom, ali i kadri uvesti u vjeru uzvišeniju u ciljevima, zahtjevniju u kvaliteti, dublju u duhovnosti, održavajući poruku evanđelja u uskoj povezanosti sa životom osoba i sa samim najradikalnijim težnjama ljudskog srca”. Evangelizacija Europe, dodaje se u poruci, dogodit će se putem “nove misijske svijesti”, svjedočenja evanđelja u svim društvenim područjima: politici, kulturi, na radnome mjestu, te potvrđivanjem “zanemarenih ili nedovoljno jasno izraženih” vjerskih istina poput “kršćanske incijacije, sakramenta Potvrde, istinskog i oslobađajućeg kršćanskog shvaćanja spolnosti i čistoće, odgojne uloge obitelji, milosti sakramenta Pomirenja i oproštenja”. Na kraju, biskupi se osjećaju dužnima odgovoriti na zahtjeve mladeži da ih se ne shvaća samo kao buduće nade, već kao sadašnje čimbenike Crkve, na koje se već sada može računati. Mladi pored toga pozivaju biskupe da budu “prvi svjedoci Isusova evanđelja i dobrote” i da pronađu posebno vrijeme za susret i dijalog s njima, razmatrajući također mogućnost upućivanja poruka mladima “dijeleći s njima probleme, traženja, iskustva, sa srcem i umom, predlažući jasno evanđelje i ujedno im pomažući da ga žive”.
Na simpoziju je sudjelovalo 150 sudionika iz svih dijelova Europe. Uz stotinjak biskupa, predsjednika svih europskih biskupskih konferencija i predstojnika nekoliko rimskih dikasterija na simpoziju su sudjelovali i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji je ujedno potpredsjednik CCEE-a, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, šibenski biskup Ante Ivas, đakovački i srijemski pomoćni biskup dr. Đuro Hranić, vlč. Dalibor Božić te s. Maja Dolenc. Pored toga na skupu je sudjelovalo i 34 mladih, izabranih od biskupskih konferencija, među kojima je iz Hrvatske bila Petra Pajdaković te predstavnici europskih udruga za svećenike (CCPE), redovnike (UCESM) i laike (Europski forum za laike). Radove simpozija pratilo je i izaslanstvo Konferencije europskih Crkava (KEK), predstavnici ostalih važnih europskih tijela te desetak mladih novinara iz različitih europskih zemalja. Sudjelovao je i određeni broj gostiju predstavnika ostalih religija iz cijele Europe.
Jedno od posljednjih predavanja na simpoziju održao je predsjednik CCEE-a biskup Chura u Švicarskoj Amédée Grab koji se založio da se u Crkvi pronađu novi jezici bliži stvarnosti u kojoj žive mladi, zatim za veću blizinu biskupa mladima te za nužnost ponovnog promišljanja tradicionalnih “struktura” poput župa kako bi se pronašli novi putovi poslanja.
Kontemplacija, rekao je uz to predsjednik CDEE-a, i danas ostaje važna, štoviše bitna, i vrlo je privlačna mladima o čemu svjedoče samostani puni mladeži koja želi doživjeti iskustvo tišine i meditacije. Zadaća je Crkve olakšati im pristup evanđelju putem meditacije. U procesu izgradnje Europe doprinos mladeži je temeljan. “Svaki od njih”, zaključio je predsjednik CCEE-a, “ima vlastite odgovornosti u tome pogledu. Mnogi su međutim još uvijek uvjereni da biti kršćani znači biti vjeran određenim vjerskim dužnostima i praksama. Međutim ne smije se zaboraviti da je svaka donesena odluka, svaki životni stil konstitutivna sastojnica društvene stvarnosti i dio je budućnosti Europe. Ne može se zamisliti Europa u kojoj svatko misli samo na to da zadrži vlastite probitke. To nije kršćanska perspektiva”, rekao je predsjednik CCEE-a. (j04658sa)