Muzej je otvorila ministrica kulture u Vladi Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, u nazočnosti apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Lingue i križevačkoga vladike Milana Stipića. Slavlje je započelo svečanom zahvalnom arhijerejskom liturgijom u župnoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda koju je zajedno s ravnateljem sjemeništa i župnikom o. Danielom Vranešićem te brojnim drugim svećenicima služio križevački vladika Milan Stipić.

U propovijedi je biskup Stipić govorio o Božjem uprisutnjenju u povijesti spasenja. Kao što je u početku znak Božje nazočnosti u starom Izraelu bio Kovčeg saveza s pločama Zakona, tako je u Novom zavjetu novi i savršeniji Kovčeg saveza postala presveta Bogorodice Marija koja je u svojoj utrobi devet mjeseci nosila utjelovljenju Riječ Božju – Isusa Krista.

”I Grkokatoličko sjemenište u samom središtu Zagreba je 340 godina bilo znak Božje prisutnosti među nama preko poslanja i života svojih svećenika, profesora i bogoslova. Nebrojena su tu imena zaslužnih ljudi koji su svoje živote utkali ne samo u duhovni i vjerski odgoj brojnih naraštaja svećeničkih kandidata i vjernika, već su na svoj način vršili i dragocjenu kulturnu misiju. Grkokatoličko sjemenište je najstarija živuća grkokatolička ustanova u nas i danas je ponovno zasjalo u novom ruhu” istakao je biskup Stipić.

Također se zahvalio svima koji su kroz povijest utkali svoje živote u život i rast te časne ustanove – od brojnih rektora, svećenika, đakona, profesora, pjevača Ćirilo-Metodova kora do vjernika koji su pomagali i danas pomažu sjemenište. Zahvalio se ravnatelju o. Danielu Vranešiću na zauzimanju oko obnove i zgrade sjemeništa kao i sjemenišne i župne zajednice.

Na svršetku liturgije svima nazočnima se zahvalio i ravnatelj o. Daniel Vranešić te najavio otvorenje sakralnog muzeja. Uručeni su i zahvalni darovi voditeljima Ćirilo-Metodova kora Darjani Blaće-Šojat i Igoru Kosu te je blagoslovljena replika drevnog barjaka tog kora. Na otvorenje sakralnog muzeja na prvom katu pristigli su apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je prerezala vrpcu na svečanosti otvorenja izrazivši zahvalnost i radost što grad Zagreb i njegova povijesna jezgra na Gornjem gradu dobiva ovako eminentan i vrijedan prostor s kulturno-povijesnim dragocjenosti koje će od sada biti dostupne javnosti.

Nuncij Lingua je također prigodnim obraćanjem izrazio svoju radost i udivljenje ovom pothvatu naglasivši kako će to svjedočanstvo vjere i Božje prisutnosti prethodnih pokoljenja biti znakom i putokazom budućim generacijama.

Vladika Stipić obavio je blagoslov novog muzeja kojega su brojni nazočnici odmah imali priliku razgledati. Ravnatelj sjemeništa i župnik o. Daniel Vranešić zahvalio se Ministarstvu kulture RH na pomoći u obnovi i postavljanju ovog sakralnog blaga za koje je rekao: ”Ovdje ćemo prvi put moći vidjeti blago neprocjenjive vrijednosti o kojem se već više od tri stoljeća u Ćirilometodskoj ulici brinu grkokatolički svećenici i sjemeništarci.”

Postav je podijeljen na četiri sekcije: metal, papir, tkaninu i drvo. Izloženi su predmeti za liturgiju, crkvena zvona i novčići, stotinama godina stare bogoslužne knjige, ulja na platnu, antiminsi (oltarne tkanine) i svećeničke halje te niz ikona. Sakralni muzej uredili su uz asistenciju susjeda iz Klovićevih dvora, kustosica Petra Vugrinec i Iva Sudec. Najstariji i najvrjedniji eksponati jesu bizantski su novčići sa znakom križa koji potječu iz 6. stoljeća. U muzeju je i metalni križ iz 12. stoljeća, a na zidovima vise deseci ikona. Najstarija je ona Krista Emanuela iz 16. stoljeća koju je od ruskih emigranata u Berlinu otkupio grkokatolički svećenik i kolekcionar Zlatko Latković.

Inicijativu za osnivanje sjemeništa pokrenuo je biskup Pavao Zorčić, a prilika se pojavila kada se proširila vijest da grof Patačić prodaje svoju kuriju u Ćirilometodskoj. Od 1681. pa sve do danas sjemenište je važan faktor u životu grkokatoličke eparhije i kulturnom životu grada Zagreba. Grkokatolički Uskoci sa Žumberka, osim što su sudjelovali u obrani Zagreba, preko sjemeništa su promicali znanost i kulturu. Sjemeništarci su tako u 19. stoljeću imali Ilirsku čitaonicu, izdavali Vienac, časopis na hrvatskom jeziku, te sudjelovali u protumađarskim demonstracijama pa je tako Grkokatoličko sjemeništa odigralo i časnu ulogu u novijoj hrvatskoj narodnoj povijesti. Kroz sjemenište su prošli brojni uglednici hrvatskoga društva, među kojima i nadaleko zaslužni i poznati hrvatski povjesničar Tadija Smičiklas koji je bio i rektorom sjemeništa. Tijekom 2020. i 2021., osobito nakon oštećenja u potresu koji je zadesio grad Zagreb, poduzet je pothvat unutrašnje obnove sjemenišne zgrade te je ona danas zasjala u novom ruhu kako i dolikuje toj časnoj i eminentnoj ustanovi.