Budi dio naše mreže
Izbornik

Pozdravni govor zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića na sastanku u Sarajevu

Vaša Svetosti g. Aleksej

S osobitim poštovanjem pozdravljam vas i vaše suradnike u ime ovdje prisutnih predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u svoje osobno ime.

Vaša Svetosti g. Aleksej, Patrijarhu moskovski i cijele Rusije!
Vaša Svetosti g. Pavle, Patrijarhu Srpske Pravoslavne Crkve!

S osobitim poštovanjem pozdravljam vas i vaše suradnike u ime ovdje prisutnih predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i u svoje osobno ime.

Mi vjerujemo u Božju prisutnost i Božje djelovanje u ljudskoj povijesti. Bog djeluje u ljudskim srcima i savjestima da bi spasiteljski liječio ljudsko društvo od rana koje mu zadaje grijeh.

Stoga smo uvjereni da je i ovaj naš susret htjela Božja Providnost, da zajedno sklopimo ruke na molitvu za pravedan i siguran mir u ovim prostorima koji su još uvijek obavijeni teškom tamom okrutnog ratnog sukoba. Stoga je prvi cilj našeg susreta da Bogu povjerimo težnju svih srdaca ljudi dobre volje, a osobito svih žrtava ovog nametnutog rata, da se zaustavi nasilje, da se uspostavi pravedan mir. To čudo mira može izvesti Svemogući Bog obrativši srca onih koji nose odluke o miru i ratu, da zaista promijene svoje misli i donesu pravedne odluke za mir utemeljen na istini, pravednosti i poštovanju svakog čovjeka i svih ljudskih prava.

Kad bismo prošli nekim djelovima Hrvatske, kad bismo prošli također prostorima Bosne i Hercegovine, na kojim je rat pustošio i još uvijek pustoši, onda bismo tek vidjeli razmjere nesreće koja je pogodila osobe, obitelji i narode. Sigurno bismo bili duboko protreseni videći ruševine stotine crkvi, džamija, sela, mnogih gradova. Bili bismo duboko ožalošćeni gledajući stotine tisuća razorenih domova i ljudskih stanova u kojima su do tada obitelji mirno živjele. Kad bismo sagledali sve grobove poginulih i duge povorke ranjenih i prognanih, sigurno bismo doživjeli svu tragediju ovih strašnih godina rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kolika odgovornost pred Bogom, čovječanstvom i poviješću leži na savjesti onih koji su uzrok toj nesreći i svim zločinima rata!

O tome ratu raspravljaju svjetski političari, generali, javljaju sredstva društvenog priopćavanja. Svi govore kako žele naći rješenje, uspostaviti mir, skratiti patnje nebrojenog mnoštva ljudi. Ali rat traje i teče kao mračna rijeka iz nekih mračnih izvora mržnje, nepravde i nasilja.

Mi nismo ni generali ni političari. Mi smo predstavnici vjere. Nama je zakon, nadahnuće i svjetlo vjera u Boga svemogućega, milosrdnoga, koji je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku. Nama kršćanima je Isus Krist najsavršenija objava Božje ljubavi prema čovjeku i dostojanstvu ljudske osobe. Stoga mi imamo u središtu svoje pažnje, svoje brige i svoje ljubavi čovjeka, osobito čovjeka koji trpi, koji je progonjen, kojemu se nanosi nepravda.

Dok se političari, nažalost, često razilaze u traženju rješenja jer su podijeljeni interesima, mi, naprotiv, imamo jedini interes: dobro svakog čovjeka.

Stoga i mir za koji molimo, za kojim vapijemo, je mir koji će biti zaštita svakoj ljudskoj osobi, svakoj obitelji, svakoj nacionalnoj zajednici. Mi shvaćamo mir ne samo kao prestanak nasilja, ne samo kao šutnju oružja. Mi shvaćamo mir kao ispravak svake nepravde, kao sigurnost života svakom čovjeku, kao slobodu za ljude i narode. Takav mir, po riječima proroka Izaije, je djelo pravde. “Mir je djelo pravde, a plod pravednosti – trajan pokoj i uzdanje” (Iz 32,17). O takvom miru pjeva psalmista: “Ljubav će se i vjernost sastati, pravda i mir zagrliti. Vjernost će nicati iz zemlje, pravda će gledat s nebesa” (Ps 85, 11-12). Takav mir isključuje pravo jačega jer sila ne može biti mjerilo prava.

Pred takvu viziju mira mi pozivamo savjest svakog čovjeka, a osobito odgovornih za mir ili rat. Takav mir je Božja ponuda.

Stoga smatramo da se moraju poštivati u svim ljudskim i međunarodnim odnosima načela pravednosti koja izlaze iz Božje volje da mir bude među ljudima i narodima. Treba poštivati međunarodne odluke u zaštiti mira i pravednosti. Treba poštivati granice između međunarodno priznatih država da budu granice susreta, poštovanja, izmjene dobara, a nikada sukoba.

U svakoj pojedinoj državi treba poštivati i prava manjina u skladu s etičkim i međunarodnim normama.

Stoga molimo za mir koji će vratititi sve prognane i izbjegle u njihove domove. Molimo za mir u kojem će se ugasiti sve mržnje i želje za osvetom. Molimo za mir koji će na materijalnim, moralnim i duhovnim ruševinama, kao posljedicama ovog rata, omogućiti gradnju boljeg svijeta, boljeg svijeta pravednosti, slobode i sigurnosti. Unatoč različitosti nacionalnih, vjerskih, kulturnih, pravedni Ustavi i dobra volja mogu premostiti nesporazume i stvoriti pravedne odnose.

Sutra na temelju prijedloga Vijeća Crkava Europe, Vijeća biskupskih konferencija Europe i drugih kršćanskih zajednica je Dan molitve za žrtve rasizma i mržnje. Etničko čišćenje je najokrutniji izražaj rasizma. To je veći zločin nego apartheid. Stoga mir mora ispraviti tu nepravdu.

Svim dobročiniteljima koji pomažu žrtvama rata kroz karitativne humanitarne organizacije ovom prilikom posebno zahvaljujem. Također zahvaljujem svima koji su upoznali svijet sa tim patnjama istinoljubivim izvještavanjem.

Završavam riječima proroka Ezekijela: “Tko je pravedan i poštuje zakon i pravdu… po istini prosuđuje, po mojim naredbama hodi i čuva moje zakone, postupajući po isitni – taj je zaista pravedan i taj će živjeti, Riječ je Gospodnja” (Ez 18,5; 8-9).

Hvala!

Franjo kardinal Kuharić
Nadbiskup zagrebački

Sarajevo 17. svibnja 1994.