Poštovani predstavnici crkvene, akademske, civilne i vojne vlasti,

Dragi kolege, organizatori, sudionici i uzvanici,

Dame i gospodo,

s velikom radošću i poštovanjem upućujem vam najsrdačniji pozdrav, u svoje osobno ime i u ime Papinskog odbora za povijesne znanosti, a budući da trenutno nisam u mogućnosti napustiti Rim, želim na ovaj način pozdraviti vaš Međunarodni znanstveni skup posvećen važnoj tematici: „Početci kraljevstva: Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Iz Rima, središta kršćanstva i sjedišta nasljednika sv. Petra, gdje se čuvaju povijesni izvori o odnosima Hrvata s papama, osjećam vam se osobito bliskim, u radosnom iščekivanju da opet budem među vama. I upravo iz Rima bih želio iskoristiti ovu priliku i istaknuti neke važne činjenice, za koje se nadam da su dobrodošle i korisne za promišljanje.

Sv. Agaton, papa (678. – 681.), u svom pismu 680. godine, navodi Slavene kao narode koji su se obratili na kršćanstvo, što se očito može odnositi na Hrvate. Na osnovi tog a i drugih izvora, može se dakle zaključiti da su upravo Hrvati sklopili mirovni sporazum sa spomenutim Papom 679. godine.

Dobri odnosi između Hrvata i Svete Stolice su, osim toga, potvrđeni i za vladare hrvatske nacionalne dinastije, posebno za kralja Zvonimira (1076. – 1089.) kojeg je okrunio izaslanik pape sv. Grgura VII. (1073. – 1085.), opat Gebizon, u bazilici sv. Petra i Mojsija u Solinu.

Za vrijeme pontifikata pape Ivana X., godine 925. u Splitu se, osim toga, održao prvi crkveni saboru kojem su sudjelovali i papinski poslanici. Kao što je dobro poznato, ovaj papa se hrvatskom vladaru Tomislavu obratio titulom rex, nazivom od velike i odlučujuće institucijske važnosti za političku povijest srednjovjekovne Hrvatske. Sa strogo crkvenog stajališta, na primjer, prethodno spomenuti Splitski sabor i danas se očituje od temeljne važnosti te zaslužuje najpažljivije historiografsko proučavanje. Svojim je odredbama definirao crkvenu strukturu hrvatskih zemalja, mudro je ugradivši u vaše drevne kršćanske korijene.

Također, u svjetlu ovih dugotrajnih veza s Apostolskom stolicom, s posebnom radošću odazvao sam se vašem pozivu da Papinski odbor za povijesne znanosti, zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom i Vladom Republike Hrvatske, bude pokroviteljem ovog važnog Međunarodnog znanstvenog skupa koji okuplja pedesetak sudionika iz deset različitih zemalja, kako mi je to ljubazno priopćeno.

Izražavam stoga, svoje najiskrenije želje da vaš skup donese plodove u sadašnjosti i budućnosti: nakon što preispitate utvrđene historiografske spoznaje, obogaćene saznanjima istraživanja prema povijesno-kritičkoj metodi, siguran sam da ćete moći s pouzdanošću ucrtati nove i zanimljive pravce znanstvenog istraživanja.

Nadam se, naposljetku, da će iz ovog Međunarodnog znanstvenog skupa proizići zbornik radova – dostojan i zreo zaključak simpozija znanstvenika, u kojem ćete predstaviti vaše rezultate široj publici, akademskoj i ostaloj, u vašoj drevnoj i lijepoj zemlji kao i međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

U radosnom iščekivanju susreta s vama, ponovno izražavam svoje najtoplije i najbolje želje za uspješno odvijanje ovog važnog Međunarodnog znanstvenog skupa te vam želim ugodan i plodonosan skup!

Marek Inglot