Hrvatski sabor proglasio je 2025. „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.

Predsjednik HNV-a Zvonimir Deković rekao je da je vladavina prvog hrvatskog kralja Tomislava označila zlatno doba hrvatske povijesti, a „dokaz njegove trajne prisutnosti među nama nije samo u povijesnim zapisima, već i u duhovnoj baštini ovog kraja“. Na zvonima crkve sv. Marije u Sutomoru stoji zapis „U čast hrvatskog kralja Tomislava, podigoše Hrvati – Zankovići“, svjedočeći ne samo etničkoj prisutnosti Hrvata prije više od stotinu godina, već i o njihovoj trajnoj povezanosti s vjerom tradicijom, rekao je.

„Na crkvi sv. Ivana Krstitelja u Budvi stoji još znakovitiji natpis na zvonima, koji govori o etničkoj prisutnosti Hrvata na ovim prostorima, ali i o nerazdruživom zajedništvu Hrvata i Katoličke crkve. Natpisi na zvonima govore kako su Budvani živjeli samo prije 100 godina. Na ovaj datum podsjećaju nas nama svima poznate postavljene spomen ploče povodom tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva na katedrali sv. Tripuna, na crkvi Gospe Snježne u Škaljarima, na crkvi sv. Petra u Bogdašićima i na crkvi sv. Ivana Krstitelja u Budvi – jedna na zidu prema bazilici, a druga u sakristiji. Ovdje je riječ o jednom dramatičnom hrvatskom povijesnom trenutku i o prostoru koji je ostao izvan matice, ali koji zbog ovakvih biljega nikada neće i ne smije biti zaboravļjen“, dodao je.

Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. sc. Miroslav Akmadža primijetio je da se često idealiziraju pa čak i romantiziraju vremena u kojima je živio kralj Tomislav, no to su bila jako teška vremena, vremena velikih ratova i teških uvjeta za život.

Dr. sc. Gordan Ravančić u izlaganju je detaljno obradio povijest Hrvatske, počevši od ranih stoljeća hrvatske državnosti. Posebnu pozornost posvetio je razdoblju doseljenja Hrvata, prvobitnim knezovima te prvim znacima državnosti, koji su se ogledali u osnivanju kneževina i prvih povijesnih izvora. Spomenuo je najvažnije figure tog razdoblja, poput kneza Trpimira i kneza Branimira, koji su igrali ključnu ulogu u oblikovanju srednjovjekovne Hrvatske.

Osvrnuo se i na 10. stoljeće, kada je Hrvatska doživjela značajnu političku prekretnicu. Kralj Tomislav, koji je vladao od oko 910. do 928. godine, označava ključnu točku u povijesti. Tomislav je, prema riječima predavača, bio prvi hrvatski vladar koji je nosio titulu kralja, a njegova krunidba ostala je jedan od najvažnijih događaja u formiranju hrvatske kraljevine.

Dr. Ravančić je posebno istaknuo crkvene sabore održane u Splitu 925. i 928. godine, koji su imali veliko političko i crkveno značenje, a rasprava o Tomislavovoj krunidbi bila je ključna tema tih sabora. Predavanje je zaključio analizom Tomislavovih nasljednika i njihovih pokušaja da očuvaju i ojačaju naslijeđe prve hrvatske krune.

Ovo predavanje nije samo pružilo uvid u početke hrvatske državnosti, već je i naglasilo važnost 1100. obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva, simbolizirajući dugotrajan i važan razvoj hrvatske nacije i njezine kulturne baštine.

U glazbenom dijelu programa nastupio je duo flauta – Bruna Matijević, prof. i Dunja Nikolić, prof.

Predavanju su nazočili kotorski biskup Mladen Vukšić, veleposlanik RH u CG Veselko Grubišić, generalna konzulica RH u Kotoru Jasminka Lončarević, zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović, predsjednica Matice hrvatske – ogranak u Boki Marija Mihaliček, članovi HNV-a, hrvatskih udruga i drugi.