Od samog Savršenstva stvoren u svojoj nedovršenosti i nesavršenosti stavljen je pred jedan od najizazovnijih zadataka, trajno usavršiti sebe i svijet oko sebe, koristeći se mnogim darovima koje je dobio, a među njima i praktičnim znanjem u obliku tehnike i tehnologije.

Od svojih početaka taj dar ima prvotnu svrhu služiti čovjeku i čovječanstvu, no s vremenom taj dar s progresivnim razvojem poprima oblik glavne svrhe i moći koje tog istog, nedovršenog i nesavršenog čovjeka, svrstava među titane, epohalno mijenjajući na taj način sliku čovjeka kakvog smo dosad poznavali.

Shodno tome ustalila se i među samim ljudima pozicija kako je dopustivo ono što je tehnički izvedivo, samozavaravajući se poistovjetivši napredak čovjeka kao napredak tehnologije.

Sama težnja i doseg evolutivnog razvoja tehnologije i tehnike ide u smjeru da nadiđe čovjeka po pitanju efikasnosti, produktivnosti i brzine vodeći k jednom vrlom novom svijetu u kojem je čovjekova nesavršenost i nedovršenost viđena kao nešto nepoželjno i nezamislivo.

Štoviše, takav razvoj vodi do razvitka tehnologije koji po prvi puta poprima određenu vlastitu autonomiju u obliku umjetne inteligencije, koja na kraju krajeva može samog čovjeka dovesti do određene ovisnosti i gubitka smislene ljudske kontrole nad tom istom tehnologijom i vlastitim životom.

Stoga važno je za istaknuti kako je paradoksalno da iz slobode koju smo dobili kao imago dei i povjerenog nam zadatka usavršavanja sebe i svijeta oko sebe pomoću tehnike i tehnologije završimo bez iste te slobode podređeni tom istom daru, jer smo nastojali staviti ga na pijedestal božanstva pokušavši postati Homo deus.

Doc. dr. sc. Anto Čartolovni voditelj je istraživačke grupe i Digit-HeaL laboratorija i docent pri Medicinskom fakultetu Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je bioetiku 2016. na Institutu za Bioetiku i medicinsku humanistiku pri Medicinskom fakultetu Katoličkog sveučilišta Presveto Srce u Rimu.

Glavni istraživački interesi su mu etika novih tehnologija (umjetna inteligencija, veliki podaci), Filozofija tehnologije, Bioetika, Neuroetika i filozofija medicine.

Publicirao je niz znanstvenih radova s različitom tematikom iz bioetike, filozofije i etike novih tehnologije. Trenutačno je uključen u niz međunarodnih i domaćih projekata te sudjeluje kao etički ekspert u različitim etičkim povjerenstvima.