Iste je večeri u Muzeju Slavonije održana radionica „Pozlati svog anđela“, prethodeći subotnjoj radionici za djecu „Mali prijatelji Muzeja“, održanoj 19. rujna prije podne u MLU. Završnicu s Jagodićevim izlaganjem i nedjeljnim večernjim koncertima u konkatedrali Sv. Petra i Pavla te franjevačkoj crkvi Sv. Križa u Tvrđi je najavila Katica Kaniža ispred MLU – organizatora festivalskih događanja s pridruženim orguljskim festivalom.

Svim sudjelovateljima u programina zahvalio je ravnatelj MLU Eduard Hudolin izražavajući nadu da su posjetitelji svih uzrasta u festivalskim sadržajima otkrivali kršćansko nasljeđe, upoznavali sakralnu umjetnost i arhitekturu kroz baštinu prisutnu u Osijeku, Đakovu, Iloku i Vukovaru, a u filmskim projekcijama  u kinu Urania crkvene riznice te u izlaganjima, glazbi, radionicama i izložbama u dvama postavima (Muzej Slavonije, MLU) obogatili osobno motrenje sakralnosti sveprisutne i u suvremenom stvaranju.

Sedma je festivalska večer u MLU protekla u poticajnoj šetnji s fra Ivicom Jagodićem kroz burnu povijest samostana franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda (osnovanog 1723.) i crkve Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru te, nakon portretiranja samostana i života u njemu uz dokumentarne fotografije i zapise, potaknut interes za posjetom već viđenom i novom tijekom poratnoga uređenja sakralnog u galerijski prostor jer je Vukovar još uvijek neispričana priča.

Uvodeći u susret s franjevačkom baštinom u Vukovaru, Jagodić je otkrio kako je „sve počelo, nakon odlaska Osmanlija, sa Gospom Žalosnom u drvenoj crkvici na brežuljku oko koje su bile 44 nastambe“, objasnivši: “Prvi franjevački samostani u Hrvatskoj datiraju iz 13. stoljeća, a u srednjem vijeku bilo ih je i u okolici Vukovara. Kronika Franjevačkog samostana bilježi da je 1695. godine župnik vukovarske župe bio fra Martin, rodom iz Nijemaca”.
“Prvobitna drvena crkva i rezidencija franjevaca u Vukovaru prerastaju u zidani samostan i crkvu posvećenu sv. Filipu i Jakovu, apostolima, čija gradnja započinje 1723. godine, a završava 1733. godine. Franjevci su u gradu 1736. godine pokrenuli javno pučko školstvo, od 1733. godine punih 50 godina djeluje provincijski studij filozofije, a od 1803. godine do 1885. godine, uz kraće prekide, je djelovao i studij teologije. Godine 1896. povećanjem broja vjernika na sedam tisuća započinje proširenje jednobrodne crkve u trobrodnu crkvu s pet oltara u neobaroknom stilu…”

“Crkva ima dva bočna broda (kapele), novo polukružno svetište i oltare te takva postaje velebna građevina baroknog Vukovara. Jedna od oltara je Gospe Žalosne u čijem se središnjem dijelu nalazila čudotvorna i zavjetna slika Žalosne Gospe, najstarija barokna slika Vukovara iz 1692. godine koju su franjevci donijeli sa sobom u Vukovar i krasila je starija, prethodna svetišta, simbolizirajući vjeru, opstojnost i kontinuitet života, dijeleći sudbinu Vukovara. Oltar je u ratnom stradanju 1991. teško oštećen granatiranjem. Ostalo je sačuvanih šezdesetak ulomaka raznih veličina, dok su neki dijelovi nestali. Slika Žalosne Gospe u ratu je prostrijeljena na 29 mjesta… Godine 1991. vukovarski franjevci su ostali sa svojim narodom pružajući mu svojom nazočnošću podršku i blagoslov. To su činili i u logorima, progonstvu i povratku. Na oltaru se danas nalazi njezina kopija, dok je original obnovljen i čuva se u Galeriji Franjevačkog muzeja. Od preostalih kamenih ulomaka 2009. godine sastavljen je sadašnji oltar”.

Od ratnoga zgarišta do obnovljene vukovarske crkve i samostana 

Ikona Gospe Žalosne, najstarije samostanske slike s kojom je počela povijest franjevaštva u Vukovaru

“U Domovinskom ratu, u kojem se Hrvatska branila od velikosrpske agresije, Vukovar je teško stradao… Cjelokupni franjevački kompleks pretrpio je strahovita razaranja, s obzirom na to da je posljednji mjesec na grad dnevno padalo oko pet tisuća raznih projektila, pri čemu je u potpunosti razoreno krovište i zvonik, dok je zidni oslik u crkvi s vremenom u potpunosti propao. Crkveni je inventar devastiran do neprepoznatljivosti: drveni oltari su nestali, mramorni oltar Gospe Žalosne razbijen u komade, orgulje, klupe i ispovjedaonice zapaljeni”.
“Nestaju brojne vrijedne knjige, a uz njih i slika sv. Filipa i Jakova s glavnog oltara, barokni kip sv. Bonaventure, slika sv. Ane, velika slika iz blagovaonice Večera u Emausu, 14 postaja križnoga puta te mnogi drugi umjetnički predmeti, npr. kipovi anđela. Sarkofag sv. Bone je zapaljen, a kripta s posmrtnim ostacima franjevaca, kao i sarkofazima grofovske obitelji Eltz devastirana. Kao da to nije bilo dovoljno, u zidovima i stupcima izbušene su 22 minske rupe u nakani da se crkva sruši, ali spašena je u zadnji trenutak. U povratku 1998. godine u razrušenoj crkvi nađen je korpus Isusa bez jedne noge i jedne ruke, koji će kao Ranjeni Isus, po posveti pape Ivana Pavla II 2003. u Osijeku, postati simbolom vukovarskoga stradanja, ali i opstojnosti”, kazao je fra Ivica Jagodić, pokazujući fotografsku dokumentaciju.

Slijedila je mukotrpna obnova i crkva je posvećena 27. listopada 2013. godine, s novim orguljama i cjelokupnim crkvenim inventarom, a napravljen je i novi križni put (Zlatan Vrkljan). Uz obnovljeni stambeni dio franjevačkih redovnika i klauzure s blagovaonicom, od 2015. do 2019. radilo se na uređenju dijela samostanskog prostora koji je od svibnja 2019. Franjevački muzej Vukovar. Jagodić je pojasnio kako je riječ o uređenomu prostoru na dvjema etažama s riznicom vrijednog umjetničkog blaga, s Galerijom slika starih majstora i Knjižnicom s čitaonicom. Uređen je oratorij grofova Eltz. Za posjetitelje je napravljen pristup crkvi, kripti sa sarkofazima i spomen-pločom, zvoniku s vidikovcem i uređenim klaustrom, a tu je i križ, kip sv. Antuna, Perivoj sv. Franje i drugi sadržaji (vinoteka, suvenirnica). Komleks ima Dom sv. Franje (kuću za duhovne obnove i smještaj hodočasnika, Pastoralni centar „Sv. Bono“ i perivoj sa šetnicom s pogledom na Dunav gdje je spomen-ploča s popisom vukovarskih žrtava u Domovinskom ratu.

Eduard Hudolin, ravnatelj MLU Osijek, zahvalio je za održavanje Festivala Ars acra

“Franjevački muzej Vukovar u završnoj fazi obnovljen je sredstvima iz fondova EU u projektu ‘Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkoga samostana u turističku ponudu grada Vukovara’. Rekonstrukcijom i uređenjem potkrovlja napravljen je odgovarajući prostor za znanstveno-edukativne aktivnosti, kao i za veliki fundus knjiga Knjižnice Franjevačkog samostana Vukovar „Fra Marko Kurolt“, koja je među najvrjednijim starim knjižnicama u Hrvatskoj. Naše blago su knjige! ‘Kula knjiškog blaga’ ima izložene inkunabule, knjige hrvatskih pisaca iz vremena do 1850. godine nazvane rarissima croatica, rijetke knjige pisane u razdoblju do 1600. godine, djela iz 16. stoljeća, nekoliko vukovarskih rukopisnih kantuala i knjiga Organum iz 18. stoljeća”.

“Zbog iznimnih zasluga fra Marka Kurolta u spašavanju i očuvanju ovog knjižnog blaga tijekom 1991., knjižnica je nazvana po franjevcu Kuroltu. Knjige su restaurirane, katalogizirane i digitalizirane te vidljive posjetiteljima kroz staklene stijene”.
Jagodić je predstavio i samostansku riznicu s umjetninama bitnim za povijest samostana (zbirka liturgijskog posuđa i relikvijara od 16. do 20. stoljeća te slike Gospa od sedam žalosti, najstarija u gradu; liturgijsko ruho: misnice, pluvijal i dalmatika od 18. do početka 20. stoljeća; ostaci sarkofaga-relikvijara i oprema patrona grada Vukovara, sv. Bone mučenika, te portret fra Josipa Jankovića, rođenog Vukovarca, čijom su zaslugom relikvije ovoga sveca 1754. godine donesene u Vukovar).

Rečeno je kako obnova spašenih umjetnina predstavlja obnovu života u Vukovaru i hrvatskom Podunavlju te da franjevci drže do uspomene na žrtve te uz samostan postoje tri uređena mjesta za molitvu: na mjestu pijeteta žrtava u Domovinskom ratu gdje su upisana imena 2717 stradalih, u crkvi uz spomen-ploču na žrtve 1. svjetskog rata te uz spomen-mjesto s imenima 888 stradalih u 2. svjetskom ratu. Završnicu festivala Ars sacra uz vjernike i zainteresirane popratili su gvardijan Franjevačkog samostana Sv. Križa u Osijeku fra Zolzan Dukai i časni brat fra Miroslav Petrac. Naposljetku je Jagodić najavio skorašnju najnoviju knjigu „Kronika“ čije je tiskanje u tijeku, a govori o povijesti franjevaca u Vukovaru.