Masovnim ubojstvom ratnih zarobljenika i civila, među kojima je bilo ranjenika i djece, prekršene su sve civilizacijske norme i odredbe humanitarnog prava, prije svega Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima iz 1929. Bio je to razmjerno najveći poratni masovni zločin u Europi nakon II. svjetskog rata, za koji nema opravdanja, kao ni za bilo koji drugi zločin učinjen nad bilo kime i od bilo koga.

Ta i druga mjesta trajno čuvaju spomen na Križni put i opomena su današnjem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad neponovljivom vrijednošću svakog ljudskog života, promicati duh hrvatskoga zajedništva i jačati demokraciju, kao jamstva slobode i mira, istaknuto je u priopćenju iz Ureda Predsjednice.