Predstavljanje edicije Izabranih djela biskupa Pavla Butorca

Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije, večer je započeo Butorčevim riječima u kojima opisuje Boku. „Ima na zemlji krajeva, gdje se Bog u prirodi javlja vanrednom nježnošću – rijetki su, zato i dragocjeni… Ta svjetska ljepota malo pažena, a mnogo hvaljena, gdje ne znaš što je romantičnije – da li cjelina ili pojedini joj dijelovi. Ima čudnih osebujnosti.”

„Pavao Butorac je zaista pisao veliki opus i taj  veliki opus prvi put postaje okupljen na jednome mjestu, u ovoj, slobodno mogu  reći,  monumentalnoj ediciji, koju je priredio don Srećko,  u  svojoj izdavačkoj kući Gospa od Škrpjela u 10 knjiga s jednim dodatkom“, rekao je don Robert poželjevši dobrodošlicu svima.

„Kada mi se posreći da prezentiram samo jednu knjigu, obično se ograničim na jednu temu ili na određen broj stranica, a što ću  pred paketom knjiga od 10 svezaka s 4.839 stranica? Priređivači su stavili generalni naslov: Izabrana djela, a sva je prilika da bi ovo mogla biti na kraju ne Izabrana  nego Sabrana djela/ Opera Omnia, tj. sva pisana Butorčeva baština, koja se građa stalno otkriva, prikuplja, tiska i reprintira. Koliko će biti tih volumena, ne znamo. U svakom slučaju, monumentalan pothvat i s crkvene, i s kulturološke, i s književne, i s izdavačke, i s financijske, pa i s nacionalne strane, što se u koncentričnim krugovima ižaruje s Otoka Gospe od Škrpjela”, rekao je prilikom svog obraćanja umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. Također se osvrnuo na Butorčev životni put te ističe da su „ovdje obuhvaćene knjige, studije, radovi, članci, osvrti od 1913.do 1966., raspon od 53 godine ustrajna pisana rada ponajviše o povijesti i djelovanju svoje rodne Kotorske biskupije“. Navodi i ljude koji su pisali o Butorćevim pisanim radovima te također ostavili trag.

„Za ovakvo  višesvešćano djelo potrebna su Kazala mjesta, stvari i imena, pa makar se i njima posvetio jedan svezak s promocijom.  Bilo bi to, ne samo izvanredno priručno sredstvo nego ključ kojim se otvara ovaj povijesni arhiv Boke kotorske”, kazao je na kraju mons. Ratko Perić.

„Djelo Pavla  Butorca je nezaobilazno i nenadoknadivo za sve one koji vole Boku  i koji se Bokom bave ili će se baviti u budućnosti. Rekao bih, nema pisca, zadnjih 150 godina koji je  tako zadužio Boku svojim djelima”, rekao je akademik dr. Radovan Tomić ističući da je Butorac cijeli svoj život posvetio istraživanju Boke. Njegov interes i ljubav ostali su vezani za Boku. Imao je plejadu preteča koji su ga inspirirali da piše o Boki, imajući u vidu prethodnike koji su se također bavili  istraživanjem Boke i njezinom poviješću .

„Mi danas kada hodamo kroz Perast, kada dođemo na Gospu od Škrpjela ili na otočić Sv. Jurja, zapravo hodamo i gledamo ono što je don Pavao Butorac napisao. On je naš vodič, jer još danas nema bolje knjige o Gospi od Škrpjela – svetištu, nego što je njegova, a izašla je davnih 30-ih godina. Ili o samostanu Sv. Jurija ispred Perasta, koji je također obilježio svojim pisanjem, dokumentiranom građom koju je strpljivo, znalački, pouzdano pronalazio u arhivima, a onda ih tumačio i tiskao da bi svi oni koji Boku vole, pa i ne vole,  i svi oni kojima je Boka zanimljiva, mogli imati putokaze, smjernice o tim spomenicima koji su, ne samo važni za Perast ili za Boku,nego za mnogo šire“, kazao je dr. Tomić te istaknuo da se  može se reći da je Pavao Butorac najvažniji  povjesničar Boke 20. stoljeća. Njegov opus nitko nije nadmašio. Njegove knjige vrijeme nije dirnulo. „Iz njegovih knjiga smo svi naučili što je to umjetnost u Boki,  što je to kulturno, što je to duhovno, što je to nacionalno u Boki  i zašto nas ovaj zaljev još uvijek privlači ljubavlju. Njegova veličina je upravo u tome  što nam je ostavio”.

Na kraju večeri, obratio se Slavko Dabinović, koji se osvrnuo na samo jedan segment iz autorovog ukupnog djela, na četiri historiografske studije iz političke, kulturne, vjerske i pomorske baštine Perasta, Kotora i Boke. Ta četiri povijesna djela objavljena su na prijelazu iz 20. u 21. stoljeća i bacaju novo svjetlo na dosadašnju historiografiju  spomenutih mjesta.

„Za istraživače raznorodnih komponenti bokeljske povijesti i kulturne baštine, istraživanja i djela Pavla Butorca sigurno imaju značajnu upotrebnu vrijednost. Don Pavao Butorac bio je erudit, izvanredan analitičar društvenih i političko – povijesnih fenomena”, kazao je Dabinović te osobito zahvalio don Srečku Majiću i izdavačkoj kući Gospa od Škrpjela.

Don Robert Tonsati je istakao samostalnu izdavačku djelatnost don Srećka, koji je zadužio i obogatio, ne samo Kotorsku biskupiju, već sve one koji se iskreno i ozbiljno  žele posvetiti povijesti, kulturi, duhovnosti Boke. Kako je don Robert i kazao, on je tiskao oko 80 knjiga – bisere bokeljistike.

„Možemo reći da s ovom edicijom zapravo  stavljamo krunski dragulj  na ovo djelo, koje je don Srećko započeo. Bilo bi zaista pretenciozno pokušati ući u ovo djelo, ali možemo reći da je to  nezaobilazni atlas i polazišna točka u istraživanju i otkrivanju  kulturne povijesti ne samo Perasta, ne samo Boke, nego cijelog ovoga kraja, koji se ni nakon toliko decenija teško može nadmašiti. Tko god želio, bio ozbiljan ili istraživač  ili  samo ljubitelj,  amater, ne bi smio krenuti na intelektualni put, bez  Butovčevog opusa. Moramo biti zahvalni i ponosni na intelektualni dar i predanje biskupa Butorca,  ali i njegovo  biskupsko  vodstvo, koje  smo ovim izdanjem nekako oživjeli, ali moramo biti zahvalni i don Srećku na njegovom sada već više od pedeset godina služenja u Perastu, Gospi od Škrpjela, ovoj biskupiji, kao svećenik i  kao zaista marljivi intelektualni djelatnik i objavljivač toliko značajnih naslova“ – kazao je don Robert.

Na kraju, don Srećko je izrazio zahvalnost  svima koji su zaslužni i koji su na bilo koji način pomogli i sudjelovali na tom projektu, izvještava Radio Dux.