Predstavljen dokument "Nedjelja radi čovjeka"

Zagreb, (IKA) – Dokument “Nedjelja radi čovjeka”, u kojemu je u skladu sa socijalnim naukom Crkve istaknuta vrijednost nedjelje pod antropološkim, kulturalnim, socijalnim i gospodarskim vidom, a koji su izradili Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Franjevački institut za kulturu mira na poziv Stalnog vijeća HBK sa sjednice održane 10. ožujka, predstavljen je javnosti u petak 2. travnja u Tajništvu HBK u Zagrebu.

Sadržaj dokumenta, koji se sastoji od uvoda i pet točaka, predstavio je profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Stjepan Baloban. Prokomentirao je pri tome da taj dokument želi potaknuti pozitivan mentalitet u Hrvatskoj te da bi mogao biti prigoda da se o navedenom pitanju i o drugim stvarima kojih se dotiče raspravlja afirmativno, istaknuvši da je to dokument “za”, a ne “protiv”.
U uvodu dokumenta ističe se da se njime pridružuje brojnim nastojanjima u nas i u drugim europskim zemljama oko promicanja vrijednosti slobode nedjelje i učinkovitije zaštite ljudskih, posebno radničkih prava u tranzicijskim i globalizacijskim procesima. U prvoj točki iznose se neke spoznaje proistekle iz inicijative za uređivanje rada trgovina nedjeljom te se ukazuje da se uzroci i izravne posljedice neuvažavanja vrijednosti nedjelje očituju u kršenju radničkih i ljudskih prava, a u nizu loših posljedica prakse sveopćeg rada trgovina nedjeljom istaknuta je činjenica da je među radnicima u trgovinama najveći broj žena, koje se teže mogu izboriti za svoja prava, što se negativno odražava na obiteljski, a time i na društveni život.

U dokumentu se navodi da uzroci takvom stanju u velikoj mjeri počivaju u zakonskim nedorečenostima i nedjelotvornosti nadzornih tijela. Ističe se također da primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, unatoč nekim nedostacima, pokazuje pozitivne učinke, ali se i upozorava da nisu izostali pokazatelji određenih slabosti u sustavu funkcioniranja pravne države. U drugoj točki ukazuje se na značenje i vrijednost slobode nedjelje te se ističe da se u zauzimanju za slobodu nedjelje, Crkva zauzima za slobodu čovjeka, te se pri tome upozorava da se ta sloboda često doživljava kao suprotnost gospodarskim interesima. U dokumentu se neprihvatljivim ocjenjuje podčinjavanje čovjekove slobode gospodarskim interesima te se pri tome ističe da nije čovjek radi tržišta, nego tržište radi čovjeka. Sloboda nedjelje kao dana odmora, navodi se, ima obnoviteljsku vrijednost, a za kršćane ima snažno vjersko značenje. Problemi vezani uz rad nedjeljom i pokazatelji nekih slabosti hrvatskog društva tema su treće točke dokumenta, a među istaknute slabosti ukazuje se na kulturu odnosa prema zakonima, zakonske nedorečenosti, nejasnoće i njihovo nepoštivanje. U tome se dijelu upozorava da su se neki mediji, posebno poslije donošenja spomenutog Zakona, stavili u službu gorljivih zagovaratelja rada trgovina nedjeljom zbog interesa vlastitih izdavačkih kuća, a da nitko u javnosti nije postavljao ozbiljno pitanje legitimnosti prodaje novina u prodavaonicama prehrane. U tome se dijelu dokumenta ističe i da je opravdanost sveopćeg rada trgovina nedjeljom u turističkoj sezoni, bez ikakvih ograničenja, upitno i podložno javnoj raspravi, da sama potreba te inicijative za uređenje rada nedjeljom ukazuje da sindikati u Hrvatskoj nisu sami u stanju djelotvorno zaštititi interese radnika te da je u Hrvatskoj primjetan značajan nedostatak iskustva djelovanja građana u civilnom društvu i da je gotovo zamjetljiv i određeni nestrukturirani strah od javnog iznošenja svojih stavova i zauzimanja za svoja prava i prava drugih. O vrijednosti institucionalno zaštićene slobode nedjelje govori se u četvrtoj točki, pri čemu se ukazuje da je nedjelja dan odmora u europskom civilizacijskom krugu, ali i odaje se priznanje onima koji nedjeljom obavljaju “prijeko potrebne” poslove.

U dokumentu se posebno upozorava da se u Hrvatskoj previše stavlja naglasak na trgovinu i promiče se potrošački mentalitet, dok se zanemaruje proizvodnja i potreba promicanja poduzetničkog mentaliteta. Navodi se također da potrošački mentalitet uništava čovjeka potičući ga na potrošnju preko svojih mogućnosti što ga dovodi u prevelika zaduženja koja guraju u tjeskobu i neizvjesnost te izlažu ucjenama. Dokumentom se potiče promicanje kulture rada te se ukazuje da je zauzimanje za slobodu nedjelje zauzimanje za kulturu rada, za rad koji čovjeka izgrađuje i pomaže mu da bude više čovjekom, a ne rad koji bi ga reducirao na sredstvo i pripisivao mu prvotno tržišnu vrijednost. Peta točka dokumenta govori o suradnji crkvenih i drugih ustanova i organizacija u zauzimanju za kulturu nedjelje. Pri tome se ističe da su crkvene ustanove i vjerničke udruge u svome socijalnom djelovanju upućene na suradnju, na partnerskim osnovama, ne samo s državnim ustanovama, na što ih Vlada poziva, već i na suradnju s ustanovama i organizacijama drugih Crkava i religijskih zajednica, kao i s različitim nevladinim organizacijama, udrugama, sindikatima. U tome se dijelu dokumenta, uz ostalo potiču politički dužnosnici da zaustave daljnje širenje nedjeljnog rada i promiču kulturu slobode nedjelje. U dijelu koji se odnosi na medije, ističe se da uspjeh inicijative za uređivanje rada nedjeljom dobrim dijelom treba pripisati i njezinu medijsku praćenju, ali se i izražava iznenađenje izostajanjem, gotovo nedopuštanjem informiranja javnosti i o pozitivnim učincima Zakona kao i usporedbama s pozitivnim iskustvima zemalja u kojima trgovine nedjeljom ne rade, a gospodarstvo zbog toga ne trpi negativne posljedice.

Nakon predstavljanja dokumenta predsjednik Hrvatskog Caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa još je jednom istaknuo činjenicu da je inicijativa o reguliranju rada trgovina nedjeljom i blagdanom protekle godine dobila potporu u narodu s 300.000 potpisa. Osvrnuvši se na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini koji je stupio na snagu 1. siječnja, prokomentirao je da ne zna je li i jedan zakon izazvao toliko kritika, polemike i napada kao taj te da su se mnogi smatrali pozvanima komentirati ga. Na upit prate li se učinci novog Zakona, jesu li radnici koji su radili nedjeljom u boljoj situaciji ili su dobili otkaze, nadbiskup Prenđa prokomentirao je da je primio puno pisama i telefonskih poziva u kojima su djelatnici izrazili zahvalnost za zauzimanje za njih, da nije čuo da su otpuštani, ali i da je bilo negodovanja poslodavaca.

Ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Bože Vuleta iznio je rezultate nekih istraživanja, prema kojima 2/3 građana podržava Zakon i inicijativu, a da mu se izričito protivi svega 17%. Upozorio je pri tome da napisi u medijima ističu onu trećinu populacije koja ne podupire inicijativu. Prokomentirao je i da se ništa nije dogodilo s obzirom na gospodarske učinke, jer se prodaja preraspodijelila na druge dane u tjednu, posebno na subotu i ponedjeljak, a da prema saznanjima najavljivanih otpuštanja djelatnika nije bilo. To nas ohrabruje i potvrđuje da je inicijativa koja je rezultirala zakonom imala osnove, zaključio je Vuleta. Na upit je li dokument potaknut najavljivanom odlukom Ustavnog suda o neustavnosti zakonskih odredaba koje reguliraju rad trgovina nedjeljom, nadbiskup Prenđa odgovorio je da dokument nije uvjetovan time i da je zamišljen ranije. Na pitanje je li dokument malo ranije donesen upravo zbog Ustavnog suda i predstavlja li on pozitivan pritisak na taj sud, nadbiskup Prenđa prokomentirao je da dokument nije bio tempiran za to i da je bilo važno da dokument bude objavljen u uskrsno vrijeme, jer je pitanje nedjelje i pitanje Uskrsa, a ako se poklopilo da je to u trenutku kad se razvila i rasprava u novinama o tome pitanju to je koincidencija koja se dogodila.

Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK mr. Gordan Črpić također je istaknuo činjenicu da je dokument bio pripremljen za preduskrsno vrijeme, neovisno o Ustavnom sudu te da treba razlučiti sudbeni dio i dio civilnog društva. Fra Bože Vuleta zapitao je kako bi se moglo govoriti da uopće netko vrši pritisak na Ustavni sud koji nije i ne smije biti pod pritiskom bilo koga. Dodao je da nitko neće osporiti odluku Ustavnog suda, ali i da se sukladno s tom odlukom može o temi i dalje raspravljati i doći do još boljih rješenja što se tiče rada nedjeljom.