Na početku je moderarator, dekan sarajevskog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Darko Tomašević pozdravio brojne nazočne te kazao kako nije riječ samo o predstavljanju Zbornika i obilježavanju „okruglih“ obljetnica vrhbosanskog nadbiskupa, već je isto tako riječ o pogledu unatrag, pogledu u povijest Vrhbosanske nadbiskupije. Uz to, prof. Tomašević je naglasio kako je ova proslava zamišljena prije svega kako crkvena proslava. “Uvjeren sam da bi ova dvorana bila premalena za sve one iz društvenog, kulturnog i javnog života koji bi željeli i kojima bi bila čast i radost večeras i sutra obilježiti ove kardinalove obljetnice i na taj način zahvaliti Vinku Puljiću za doprinos i utjecaj na mnoge vidike društvenog života. Ali budući da je kardinal prije svega služio ovoj Crkvi vrhbosanskoj, odlučeno je da ovo prije svega bude crkvena proslava, i stoga su ovdje prije svega ljudi iz crkvenog života”, pojasnio je moderator.

O Zborniku u izdanju Vrhbosanske nadbiskupije i sarajevskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta kojega su uredili Slađan Ćosić, Pavo Jurišić, Mladen Kalfić i Darko Tomašević i u kojemu su sudjelovala 24 autora čiji su radovi podijeljeni na pet tematskih cjelina, govorili su predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup u miru Ratko Perić i provincijal Hrvatske dominikanske provincije i pročelnik Katedre crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. fr. Slavko Slišković.

U uvodnim riječima, mons. Puljić kazao je kako dok se listaju stranice kardinalova život od djetinjstva do biskupstva, s mnoštvom citata, pisama, nagovora, propovijedi i razgovora koji su vođeni u izazovno vrijeme rađanja demokracije, kao i u vrijeme ratne eksplozije, čitatelj osjeti dušu pastira i čuvara. „Pastir, stražar i čuvar slike su iz Biblije koje opisuju zadaću i smisao biskupske službe. Pastira, koji brani svoje stado, dobro je oslikao Luka u Pavlovom govoru u Miletu: ‘A kad stigoše, reče im Pavao: Vi znate kako sam se sve vrijeme ponašao među vama. Služio sam Gospodinu sa svom poniznošću u suzama i kušnjama.., pa tri godine noću i danju suze lijevajući urazumljivao svakoga od vas“ (Dj 20,31).’“, podsjetio je nadbiskup Puljić te naglasio kako je taj  Pavlov duh pastira koji skrbi o svojim vjernicima nazočan na stranicama ovoga Zbornika iz nedavne prošlosti Vrhbosanske nadbiskupije.

„Dovoljno je prelistati prilog mons. Zovkića u kojem opisuje dolazak banjolučkog svećenika Vinka Puljića na kormilo Vrhbosanske nadbiskupije uoči osamostaljenja države BiH. Ali, i strašnih stradanja koji su uslijedili nakon što je jugovojska napala Sloveniju, Hrvatsku, a onda i BiH. Promaknućem pak nadbiskupa Puljića za kardinala (26. studenog 1994.) sveti Ivan Pavao II. iskazao je svoje suosjećanje s građanima Sarajeva i cijele BiH u teškim i tužnim okolnostima“, istaknuo je mons. Puljić.

Predstavljajući Zbornik, provincijal Slišković podsjetio je na kinesku izreku koja kaže: “Dabogda živio u zanimljivim vremenima”, koja se, kazao je, obično koristi ironično jer su u povijesnoj perspektivi “zanimljiva vremena” redovito obilježena nemirima i sukobima, dok je mir i blagostanje obilježje “nezanimljivih vremena”. Pritom je priređivač naglasio kako je kardinal Puljić rođen 8. rujna 1945.

“Sam kardinal, a i mnogi drugi, mislili su i nadali se kako se radi o poslijeratnoj generaciji. Nažalost, čini se da na prostoru Bosne i Hercegovine nema poslijeratnih, nego samo međuratnih generacija. Mnogi su tijekom života doživjeli i više ratnih sukoba u kojima zaraćene strane iste događaje nazivaju različitim imenima, drugačije interpretiraju a po potrebi su i najveći pobjednici i najveće žrtve istih. Usto, ni jedan od ovih sukoba nije bio ruptura u povijesti, nego događaj koji je imao svoje uzroke i posljedice”, kazao je te se referirao na tekst iz Zbornika Nemojte prekrižiti ljude – iskušenje opstanka 1991.-1995., jednog od najboljih poznavatelja povijesti Domovinskog rata Davora Marijana u kojemu prikazuje kardinalovo pastirsko djelovanje tijekom najkrvavijega sukoba u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.

“Po autorovu sudu zbog djelovanja islamske i pravoslavne zajednice on je imao značajke vjerskog rata, dok je Katolička Crkva ostala vjerna svojem univerzalnom karakteru i nije instrumentalizirana, pri čemu je veliku ulogu imao upravo kardinal Puljić. Ona je bila nezahvalna jer se nije uklapala u dominantne nacionalističke politike, a dijelom je bila neprihvatljiva i teško razumljiva običnom katoličkom puku izloženom velikim ljudskim i materijalnim gubicima”, naglasio je dr. Slišković.

Posljednji predstavljač bio je biskup Ratko Perić koji je govorio o pastoralnom radu, referirajući se na tekst Ive Tomaševića Kardinalova pastoralna djelovanja od 1992. do 1996.  Naročito pritom  istaknuvši kardinalov oštar osvrt na Daytonski sporazum podsjetivši kako je u čestitki za Božić 1995., zajedno s biskupom Perom Sudarom, poručio vjernicima: „Kako ne zaplakati sa stotinama tisuća naših vjernika i drugih nedužnih ljudi koji mir plaćaju gubitkom doma, rodnog kraja i domovine? Nama je uskraćeno pravo ostati svoji na svome i kao vjernici uzdizati Bogu molitve s oltara u crkvama koje smo podizali s toliko ljubavi i odricanja u vremenima stalnog hrvanja između života i umiranja. Tako nas vihor ratnoga zla i težina njegova tereta najviše pogađa upravo na kraju rata, jer potkopava sva naša stradanja i stremljenja da ćemo se ipak vratiti tamo odakle smo nepravdom protjerani“.

Nakon predstavljača, nazočnima se obratio i kardinal Puljić, zahvalivši od srca svima na sudjelovanju, osobito istaknuvši zasluge uredništva Zbornika kao i autora. Također, svečar je zahvalio i na brojnim čestitkama koje je dobio proteklih dana u povodu njegovih vrijednih jubileja. “Ali to nije moja zasluga, nego Božji dar. Zahvaljujem Bogu na tomu. Jer, ni 50 godina svećenstva, pa ni 35 godina biskupstva nije moja zasluga, već dar Božji”, kazao je kardinal Puljić, zahvalivši svima onima koji su mu pomogli boriti se za Crkvu i za narod u ovoj zemlji.

“Mnogi su”, naglasio je vrhbosanski nadbiskup, “zaslužili da im dam priznanje, ali ja sam, ipak, ovaj put izabrao samo nekoliko ljudi”. Potom je uručio priznanja suradnicima i ljudima koji su mu bili od pomoći tijekom njegova svećeničkog djelovanja.

Kardinal je uručio priznanja: fra Jozi Marinčiću, provincijalu Franjevačke provincije Bosne Srebrene, prof. dr. mons. Mati Zovkiću, bivšem generalnom vikaru i umirovljenom profesoru KBF-a, prof. dr. Franji Topiću, počasnom predsjedniku HKD-a Napredak i umirovljenom profesoru KBF-a, mons. dr. Anti Ćosiću, župniku župe Sv. Josip na Marijin Dvoru i bivšem vikaru za personal, dr. Dinku Radniću, umirovljenom kirurgu, dr. Selveru Šabanoviću, specijalisti urologu, dr. Draganu Schwarzu, ravnatelju poliklinike Radiochirurgia Zagrab, mons. Ivi Tomaševiću, generalnom tajniku BK BiH i dugogodišnjem tajniku i kancelaru, vlč. dr. Šimi Maršiću, ravnatelju Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. i profesoru na KBF-u, vlč. dr. Mirku Šimiću, ravnatelju Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, vlč. mr. Željku Mariću, rektoru Nadbiskupijskog sjemeništa i ravnatelju KŠC-a Petar Barbarić u Travniku, vlč. Miroslavu Ćavaru, direktoru Medijskog centra Vrhbosanske nadbiskupije i župniku Uznesenja BDM-a Stup, vlč. mr. Josipu Vajdneru, glavnom uredniku Katoličkog tjednika i portala Nedjelja.ba, vlč. Fabijanu Stanušiću, ravnatelju Svećeničkog doma VN-a, s. M. Jeleni od Krista Kralja Lipić, priorici karmela u Sarajevu, s. Mariji-Ani Kusturi, bivšoj provincijalnoj glavarici SMI, s. Mariji Bešker, članici družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja provincije Svete Obitelji iz Mostara, s. Kati Ostojić, ravnateljici dječjeg vrtića Sveta Obitelj Sarajevo, Caritas NV, vlč. Jakovu Kajiniću, duhovniku Nadbiskupijskog sjemeništa Petar Barbarić u Travniku i bivšem duhovniku u Bogosloviji, vlč. Davoru Topiću, župniku župe Sv. Josipa u Zenici i bivšem tajniku kard. Puljića, Veselku Dizdaru, katedralnom župljaninu i bivšem uposleniku Kliničkog centra, dr. sc. Sandi Smoljo Dobrovoljski, voditeljici Centra za savjetovanje VN-a i profesorici na KBF-u u Zagrebu i Sarajevu i Janji Štok, župljanki župe Stup kod koje je kardinal provodio dio ratnih dana prigodom izlazaka/ulazaka u opkoljeni grad.

Glazbeni dio predstavljanja Zbornika uresio je muški vokalni sastav pod ravnjanjem fra Emanuela Josića i Ivan Vukčević.