U uvodnom djelu večeri predsjednica Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije Marijeta Radić izrazila je zadovoljstvo što se nastavlja tradicija održavanja tribina „U susret sv. Vlahu“ te pozvala sve na proslavu feste dubrovačkog parca svetoga Vlaha.

Prije samog predstavljanja knjige publici se obratila i Silva Kiš uime izdavača knjige nakladničke kuće ArTresor te je zahvalila Dubrovačkoj biskupiji, dubrovačkom biskupu i predsjednici biskupijskog Vijeća za kulturu i znanost izrazivši zadovoljstvo što se u dvorani Ivana Pavla II. već dugi niz godina osjećaju dobrodošlima.

Pročelnik Tonsati istaknuo je da je knjiga jedan jedinstveni autorski pothvat povjesničarke umjetnosti Nevenke Šarčević. Rekao je da ga posebno raduje što se knjiga predstavlja u okviru događanja u čast zaštitnika grada Dubrovnika svetoga Vlaha. Govorio je o povezanosti feste sv. Vlaha i sv. Tripuna koji se slave istog dana. U knjizi Bokobran na više mjesta nalazi se višestoljetna isprepletenost odnosno razmjena ljudi i nadahnuća između Boke kotorske i Dubrovnika, između Dalmacije i Kotora i Dubrovnika.

Ovo bogato multidisciplinarno djelo nije moguće predstaviti u svim aspektima i dometima, kazao je te istaknuo da na području Crne Gore nema knjige koja ima sličnu genezu i to je nešto jedinstveno. „Bokobran“ nije zbornik radova sa znanstvenog skupa niti je monografija, rekao je Tonsati. To je zbirka autoriziranih tekstova koji izvorno nisu članci već su to razgovori koje je autorica Šarčević vodila u emisiji Bokobran na Radio Duxu, jedinom hrvatskom radiju u Boki kotorskoj i Crnoj Gori koji je dio hrvatske zajednice i predstavlja hrvatski narod u medijskom prostoru. Autorica knjige dobila je potpunu slobodu oblikovati i uređivati emisiju što je bilo presudno za nastanak knjige.

Dr. sc. Horvat Levaj rekla je da je ova knjiga jako važna za Boku kotorsku, ali i za Dubrovnik zbog kulturnih veza koje su vrlo jake i vrlo značajne. Govorila je o povijesti Boke kotorske istaknuvši da ona od davnina čini nedjeljivu cjelinu s Dalmacijom. Rekla je da je Boka kotorska sastavni dio hrvatskog kulturno-povijesnog naslijeđa, pa je tako bila predmetom istraživanja brojnih hrvatskih povjesničara i povjesničara umjetnosti.

Povjesničar umjetnosti Viđen govorio je o baštini kao „o nečem čime se ponosimo i što je dio identiteta, a ono što je važna komponenta je nasljeđivanje.“ Jedan od važnih blagoslova je i znati i moći nešto naslijediti, istaknuo je. Druga važna komponenta baštine je „obveza koja nas na neki način potiče na odmjeravanje naspram prošlosti.“ Knjigu je povjesničar nazvao kolažom i djelom koje je vrlo pristupačno. Knjiga je pisana i stručno i popularno. Osvrnuvši se na tehničku stranu knjige naglasio je da su vrlo važan element ilustracije, fotografije čiji je autor Paolo Mofardin. Primijetio je kako su slike ravnopravni dio knjige s tekstom upravo zbog svoje kvalitete i ljepote. U knjizi se spominje 35 sugovornika i ima osam velikih cjelina. Povjesničar Viđen pročitao je i pismo akademika Radoslava Tomića koji zbog zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti doći i predstaviti knjigu.

Autorica Šarčević ispričala je što je sve prethodilo nastanku knjige. Osvrnula se na okolnosti dolaska u Boku kotorsku i snažnih osjećaja koji su je obuzeli u susretu s tom ljepotom i prošlošću. Posebno joj se dojmio otočić Gospe od Škrpjela te umjetnička djela koja je imala prilike vidjeti i istraživati. Zahvalila je svima koji su je poticali u njenom radu pogotovo don Robertu Tonsatiju i Institutu za povijest umjetnosti te izdavačima Franji i Silvi Kiš i fotografu na fotografijama. Izrazila je sreću i zadovoljstvo jer je uspjela kroz projekt knjige na neki način sačuvati baštinu, a to je ono što je željela.

Knjiga „Bokobran: razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske“ objavljena je u zajedničkom poduhvatu Kotorske biskupije, Instituta za povijest umjetnosti i nakladničke kuće ArTresor 2019. godine. Recenzenti su akademik Tonko Maroević i akademik Radoslav Tomić, urednica je dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, a fotografije kojima je knjiga bogato opremljena snimio je fotograf Paolo Mofardin.