Predstavljena knjiga „Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. - 1995.“
Predstavljanje knjige „Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. - 1995.“ u Sisku
U Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu održano je 30. lipnja predstavljanje knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH te popis ubijenih civila Hrvata u BiH i zarobljenih pripadnika HVO-a kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH.
Knjigu su predstavili recenzentica Nika Pinter te autori general Zlatan Mijo Jelić i povjesničar Ante Nazor.
Na početku se okupljenima obratio sisački biskup Vlado Košić, koji je istaknuo zadovoljstvo predstavljanja knjige baš na području Sisačke biskupije koja je, nažalost, i sama trpjela velika stradavanja tijekom Domovinskoga rata, a čemu je i sam svjedočio službujući u župi Hrastovica. Hrvatski narod pretrpio je veliku nepravdu, ali zahvaljujući prvenstveno braniteljima domovina je uspješno obranjena. Biskup je naglasio kako nije bila napadnuta samo Hrvatska, već i Bosna i Hercegovina te je istaknuo riječi Slobodana Prospera kako se Hrvatska branila na Drini, a ne Savi ili Uni. Svoj govor biskup je zaključio riječima kako Hrvati imaju jednu domovinu u dvije države.
Okupljenima se obratio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, rekavši kako knjiga na znanstveno utemeljen način potvrđuje stradavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te se na taj način bori s brojnim neistinitim tezama s kojima je javnost nerijetko suočena. Smatra kako je ova knjiga dobar temelj za daljnja istraživanja koja će ova Vlada svakako nastaviti podupirati.
Predstavljanje knjige započela je Nika Pinter, naglasivši kako je knjiga najvećim dijelom produkt dugogodišnjeg rada na terenu te kako joj cilj nije govoriti o brojevima, već imenima i prezimenima žrtava. Knjiga je dobar odgovor na medijsku blokadu kada je riječ o stradavanjima Hrvata u Bosni i Hercegovini te ulozi hrvatske vojske u ratu u Bosni. Naglasila je kako istina o hrvatskim žrtvama nije bila sveobuhvatno prikazana te da počinitelji zločina još uvijek nisu procesuirani. Hrvatskoj vojsci se pokušava etiketirati stvaranje mita o mudžahedinima u Bosni i Hercegovini, a svi dokazi i živi svjedoci upućuju na suprotno. Na kraju je zaključila kako se nada da će knjigu pročitati i oni koji nisu skloni činjenicama te kako u Bosni i Hercegovini cilj mora biti zajednički život svih naroda, a ne život jednih pored drugih.
Predstavljanje je nastavio general Zlatan Mijo Jelić, poimence navodeći nazive sela u kojima su stradali brojni hrvatski civili, a što se neprestano zanemaruje i gotovo nigdje ne može čuti u medijskom prostoru. U tom kontekstu spominje selo Ravno, općinu Kupres, Lanište, općinu Stolac, Briševo, Odžak i mnoga druga, jednako kao i imena i prezimena žrtava. Ističe kako je važno naglasiti da su brojni hrvatski civili nastradali i u sjevernozapadnom dijelu Bosne gdje nije bilo rata, niti hrvatske vojske. U Banjoj Luci, Prijedoru, Sanskom Mostu, Prnjavoru i drugim mjestima nastradalo je oko 650 civila. Zaključuje kako najviše boli činjenica što do danas nitko nije odgovarao za te zločine i da ne samo da nema presuda, nego nema niti istraga unatoč živim svjedocima i njihovim svjedočenjima.
Predstavljanje je zaključio povjesničar Ante Nazor, istaknuvši kako državu ne smijemo graditi prema standardima onih koji je nisu htjeli. Valja jasno istaknuti kako je za rat odgovorno srpsko vodstvo, ali valja izbjegavati generaliziranja i u obzir treba uzeti činjenicu da su neki od pripadnika nacionalnih manjina sudjelovali u obrani domovine. Uistinu frustrira gomila lažnih informacija kojih se pojedini novinari ne želi odreći ni kada bivaju suočeni s činjenicama. Hrvatski je narod konstitutivan u Bosni i Hercegovini i na temelju toga ima pravo tražiti ravnopravnost. Međutim, broj Hrvata katolika u odnosu na vrijeme prije rata drastično je smanjen za čak 93%. Haški sud nije donio niti jednu pravovaljanu presudu te je potpuno pogrešno tumačio pojam generalske odgovornosti. Potpuno je neprihvatljiva teza suda o srpsko-hrvatskom dogovoru o podijeli Bosne, a o tome najbolje svjedoči ono što je hrvatska vojska učinila za obranu Bihaća. Zaključuje kako se povijest ne smije pisati na temelju presuda, već pravovaljanih izvora.
Na predavanju su još nazočili generali Mladen Markač i Drago Matanović, Marijana Petir, Dario Kordić, dožupan Ivan Celjak, Miro Kovač, generalni vikar Marko Cvitkušić te ostali uzvanici.