Djelo proizišlo iz Kolareva višegodišnjega putovanja i proučavanja istočne tradicije čitatelju, naime, donosi temeljni pregled teologije ikone, ali i opširno teološko iščitavanje jednoga od najraširenijih umjetničkih prikaza istočnih Crkava, ikone Krista Pantokratora. No nije riječ tek o prozoru na istok jer ni ikona nije tek blago bizantske Crkve, upozorio je u svojemu izlaganju mons. Stipić.

„Ikona je imanentna svim kršćanima, kako na istoku, tako i na zapadu. I u mnogo zapadnih katoličkih svetišta, pa i u hrvatskim marijanskim središtima, cilj je štovanja lik koji je zapravo ikona“, naveo je rastumačivši da štovanjem ikone čast ne ostaje na komadu drveta, nego prelazi na osobu koju ikona prikazuje. „Kao što posredstvom riječi slušamo Isusa, tako ga posredstvom ikone gledamo. Utjelovljenje je teološki temelj ikonopisanja i ikonopoštovanja.“ Upravo ikonografija, koja je sve do 13. stoljeća bila jednom od glavnih spona Istoka i Zapada, i danas može izraziti zajedništvo vjere, napomenuo je Kirko Velinski. „Ikona ima zadatak ne samo približiti nam nevidljivu stvarnost i vječnost, nego po svojemu značenju teži i približiti kršćanski istok i zapad.“ Da je takvo približavanje pošlo za rukom i autoru same knjige, istaknuo je Branimir Stanić, a predstavljanje koje je moderirala novinarka Blaženka Jančić zaključio je Kolar iznošenjem detalja o nastanku svojega djela te zahvalom svima koji su u njemu sudjelovali.