O knjizi su govorili dr. sc. Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda, dr. sc. Elvis Orbanić, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, područne jedinice u Puli te autor, fra Ljudevit Maračić.

Skupu su se prigodnim riječima pozdrava obratili: kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergije Jelenić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević te gradonačelnik Pule Filip Zoričić. Događaju je nazočio i generalni vizitator o. Igor Salmič te svi gvardijani samostana Provincije sv. Jeronima i članovi uprave Provincije. Ovih se dana u Puli održava susret gvardijana s upravom provincije te proslava zaštitnika provincije sv. Jeronima.

Dr. Ivan Armanda je na početku izlaganja napose istaknuo da je fra Ljudevit dosad objavio 23 knjige, 17 povijesne tematike te 6 meditativne i katehetske tematike. Govoreći o ovoj knjizi naglasio je da ona sadrži 23 rada podijeljena u 4 tematske cjeline. Dr. Armanda pojasnio je da je u tim radovima ravnomjerno zastupljen izbor dominantnih tema kojima se fra Ljudevit bavio i zato ova knjiga jako dobro predstavlja cjelokupni njegov spisateljski opus. U nastavku je raščlanio dominantne teme po cjelinama. Prvi dio donosi radove o nebeskim zaštitnicima Hrvatske provincije franjevaca konventualaca, sv. Franji, sv. Jeronimu i sv. Nikoli Taveliću te o prekretnicama u povijesti Franjevačkog reda i konventualnih franjevaca u hrvatskim krajevima. Drugi dio donosi pregled samostana diljem Domovine i u okolnim državama; tu su osobito zanimljiva tri rada o ulozi istarskih konventualaca u širenju i suzbijanju reformacije, s posebnim osvrtom na samostan u Kopru i na slučaje fra Balde Lupetine. Treći dio posvećen je svekolikoj kulturnoj baštini autorove redovničke zajednice: umjetničkom, arhivskom, knjižnom i drugom kulturnom blagu sačuvanom u samostanima provincije. Četvrti dio donosi zanimljive detalje iz arhivskih vrela: o putovanjima provincijala, o materijalnim aspektima života samostana, ali i glasovitim franjevcima koji su se istaknuli sabiranjem povijesnih vrela i pisanjem kronika. Armanda je istaknuo činjenicu da fra Ljudevit u svojim zapisima donosi nebrojeno mnoštvo imena – „to odaje njegovu usmjerenost na ljude, jer povijest samostana nije povijest zidina“, naglasio je. Dr. Armanda je kao najveću značajku rada fra Ljudevita istaknuo njegovu utemeljenost na arhivskoj građi, „to daje osobitu vrijednost i nepobitni znanstveni karakter njegovim historiografskim radovima, odlika koja ga svrstava među najznačajnije i najplodnije suvremene hrvatske povjesničare“.

„Prof. Maračić je desetljećima dobro poznati pisac povijesnih djela u Hrvatskoj, pa i izvan naših nacionalnih granica. Iako po svojoj temeljnoj naobrazbi teolog i profesor hrvatskog jezika i književnosti, svojim se djelima uspio isprofilirati kao cijenjeni historiograf. Istra je njegov zavičaj iz čega proizlazi prirodna poveznica i usmjerenost Maračićeva trudbeništva u otkrivanju arhivskom prašinom davno pokrivenih podataka o tom poluotoku. Maračićev rukovet historiografskih priloga suvremenom čitatelju na poticajan način otvaraju nove horizonte ne samo intelektualne spoznaje već i nadahnuća za svježu plemenitost“, rekao je dr. sc. Elvis Orbanić te je 10 Maračićevih djela istarske tematike podijelio i pobliže prikazao u četiri cjeline. Prvu sačinjavaju monografije i znanstveni članci koji predstavljaju preglede prošlosti ovog reda: „Franjevci konventualci u Istri“ – napisana u povodu 750. obljetnice smrti bl. Otona iz Pule, „Maleni i veliki“ – prikaz osam-stoljetne nazočnosti franjevaca konventualaca u Istri, te „Prekomorski susreti“ – o vezama i odnosima Provincije sv. Antuna i sv. Jeronima franjevaca konventualaca“.

„Portretiranje znamenitih predstavnika fratara konventualaca u ranonovovjekovlju čini drugu cjelinu Maračićeva opusa, knjiga ‘Creski Kolbe’ o redovniku Nikoli Mateju Corteseu, poznatijem po redovničkom imenu Placido Cortese, donosi zaokruženu informaciju o životu i djelu, a posebno o mučeništvu i smrti ovog creskoga fratra za kojega je pred točno dvadeset godina pokrenut postupak za proglašenje blaženim“, rekao je dr. Orbanić.

Treća cjelina Maračićeva pisanja obuhvaća osvrte i podrobnije raščlambe materijalne kulturne baštine svoga Reda, tu spadaju knjige o pulskom Samostanu sv. Franje, monografija o premanturskoj župnoj crkvi te dvojezična hrvatsko-talijanska monografija o nekadašnjem samostanu sv. Franje u Labinu. „Četvrtu cjelinu predstavljaju fra Antonova djela iz domene objave arhivskih vrela ili njihovih opsežnijih regesta čime čini veliku uslugu budućim istraživačima i ne samo franjevačke prošlosti Istre“, naglasio je dr. Orbanić.

„Ako se osvrnemo na hrvatsku crkvenu historiografiju Istre, među suvremenim povjesničarima dva su imena daleko najzaslužnija. Ono što za istarsku crkvenu povijest 20. st. znači dr. Stipan Trogrlić, to za istarsku ranonovovjekovnu crkvenu povijest znači prof. Anton Ljudevit Maračić“, zaključio je dr. Orbanić te fra Ljudevitu izrazio iskrene čestitke.

U završnom obraćanju o. Maračić je istaknuo da mu je jedan od poticaja za pisanje bilo upravo neistraženo arhivsko bogatstvo provincijskog arhiva koje je želio učiniti dostupnim budućim generacijama, koje sve manje i manje poznaju latinski jezik. Istaknuo je da je 2/3 njegovih radova posvećeno istarskim temama stoga jer je istarski dio prevladavao nad ostalim dijelovima Provincije, od 22 samostana 12 ih je bilo u Istri, i ti su samostani dali velik broj znamenitih ličnosti. Spomenuo je da je u dobi od 10 godina upravo iz Samostana sv. Franje otišao u Zagreb.

Zahvale je uputio izlagačima, redovničkoj subraći na čelu s provincijalom, vizitatoru i generalnom asistentu fra Igoru Salmiču, svojoj rodbini te svima koji su se odazvali na predstavljanje. Spomenuo je da je dan ranije u Rovinju za medije predstavljena njegova knjiga o redovniku glazbeniku Gabriellu Pulitiju koji je svoje djelovanje započeo upravo u pulskom Samostanu sv. Franje, a 23. studenog ove godine će ondje biti koncert njegove sakralne glazbe.

Knjiga „Konventualni franjevci u Hrvata“ je suizdanje Izdavačke kuće Kršćanska sadašnjost i Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, recenzenti su dr. sc. Ivan Armanda i dr. sc. Lovorka Čoralić, a grafičko oblikovanje izrađeno je u redakciji Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskog.

Glazbeni obol predstavljanju, klasičnim skladbama sakralne tematike, dali su mladi glazbeni virtuozi, profesori u pulskoj glazbenoj školi, brat i sestra Fabio Jurić i Chiara Jurić Božac.