Prof. dr. Slavko Slišković sa zagrebačkog KBF-a i potpredsjednik Hrvatske redovničke konferencije govorio je o prva tri poglavlja knjige, ističući da autorica „zajedništvo u redovničkoj zajednici ne vidi samo kao sociološku, nego i kao teološku komponentu nasljedovanja Krista te kao jedan od znakova vjernosti karizmi i kriterij njezinog kriterija crkvenosti, osobito nakon Drugoga vatikanskog sabora.“

Pet izazova zajedništvu

Prof. dr. s. Valerija Kovač s istog Fakulteta spomenula je pet izazova koje je autorica izdvojila. Prvi je individualizam, a potom i utjecaj elektroničkih medija na redovničko zajedništvo. Pritom se naglašava potreba odgoja i samoodgoja za upotrebu medija, osjećaj za mjeru, samodisciplinu, askezu, krepost umjerenosti i razboritosti. Spomenuti su i zajedništvo u malim i zajedništvo u velikim zajednicama, urgentna tema međugeneracijskog odnosa u redovničkoj zajednici te, na kraju, odnos zajednice prema pojedincu i pojedinca prema zajednici.

Također je naglasila da peto poglavlje donosi opširno i metodološki besprijekorno empirijsko istraživanje provedeno metodom fokus grupe i metodom osobnog intervjua o sljedećim dimenzijama redovničkoga života iz perspektive zajedništva: provođenje slobodnog vremena, korištenje novih medija, izgradnja međuljudskih odnosa, postojanje osamljenosti i askeze.

Aktualnost i važnost teme

Mentor u izradi ove doktorske disertacije bio je prof. dr. Stjepan Baloban koji je naglasio važnost ove teme i izrazio nadu da bi se, u bliskoj budućnosti, netko mogao odvažiti i obraditi temu važnosti svećeničkog zajedništva. Posebno je spomenuto kako je knjiga, providonosno, pisana odmah nakon Godine posvećenog života. Dovršena je pak prošle godine, o 50. obljetnici Kršćanske sadašnjosti, kojoj su veliki doprinos dali upravo redovnici.

Knjigu je objavila Kršćanska sadašnjost.