Prva dva sveska knjige „Sestre milosrdnice“ napisale su s. Berislava Vračić i s. Alfonza Kovačić, za treći su dijelom napisale sadržaj pojedinih poglavlja i prikupile građu koju je potom obradila i dopunila s. M. Blaga Bunčuga.

Prikazavši strukturu i okvirni sadržaj djela, fr. Slavko je istaknuo da je knjiga „hvalevrijedan nastavak publiciranja rezultata istraživanja povijesti sestara milosrdnica“. Rekao je da su sestre „dijelile sudbinu Crkve i svoga naroda pa je njihova povijest dio šireg eklezijalnog i nacionalnog povijesnog mozaika u kojemu milosrdnice nisu pasivne promatračice, nego aktivne sudionice. Usto, pripadajući vinkovskoj obitelji one ugrađuju hrvatsku crkvenost u širi kontekst svjetskoga katoličanstva.“

Rekavši da se u „knjizi može nazrijeti kako se karizma svetog Vinka Paulskoga prelijeva plodno u nova vremena“, s. Veronika je istaknula da knjiga obuhvaća razdoblje „bremenito različitim događajima koji su bili izuzetno teški – Drugi svjetski rat i poraće, Domovinski rat – nešto što je u čovjeku uzrokovalo dosta velike rane i traume. Vidi se u samoj knjizi koliko je karizma živa i u takvim vremenima i koliko se sestre mogu prilagoditi tim novim vremenima i koliko dalje mogu razvijati ono zbog čega su i nastale.“

S. M. Blaga, suautorica i urednica djela, u svom je izlaganju opisala proces nastanka knjige i naglasila da je sustavan rad na povijesti Družbe započeo još davne 1975. godine i da je publikacija prvotno bila zamišljena kao troknjižje. Međutim, zbog obilja materijala koje je potrebno prikazati odlučeno je da će se prirediti još jedan svezak koji će obuhvatiti Družbine provincije u Argentini i Paragvaju te delegature u Italiji, SAD-u i Kanadi te u Bugarskoj. Na kraju svog govora, zaželjevši da dobri Bog „blagoslovi Družbu našu, sve žive i preminule sestre koje su slijedeći duhovni put sv. Vinka Paulskoga kroz minula desetljeća i živjele i dijelile milosrđe“, istaknula je da „u našim knjigama ne nalazimo sva njihova imena, ali znamo da su sva urezana u Božji dlan.“

Predstavljači su istaknuli da je knjiga u prvom redu namijenjena sestrama te povjesničarima, ali je jezično i stilski prikladna širem krugu zainteresiranih čitatelja.

Okupljenima se na kraju obratila vrhovna poglavarica s. M. Jelena Ikić koja je, zahvalivši svima, i živima i preminulima, koji su na bilo koji način sudjelovali u nastanku predstavljenog djela, istaknula da „mi, zagrebačke milosrdnice, koje smo svoj povijesni hod na hrvatskim prostorima započele 1845. godine, iščitavanjem povijesti svoje Družbe prepoznajemo čudesna Božja djela koja je izveo po tisućama naših sestara koje su gorljivo širile djelotvornu milosrdnu ljubav u duhu i karizmi Apostola Milosrdne Ljubavi“.

Predstavljanju su, uz sestre iz Kuće matice i iz ostalih podružnica u Zagrebu, uzvanike i ostale goste, nazočile i provincijalne poglavarice s. Ana Marija Rakocija iz Rijeke, s. M. Barbara Vručina iz Zagreba, s. M. Andrijana Mirčeta iz Splita i s. M. Vinka Bilješko iz Sarajeva. U ime zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše na predstavljanju je bio rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Željko Faltak.

Glazbeni dio programa animirao je Zbor sestara milosrdnica pod ravnanjem s. M. Vlaste Tkalec i uz orguljsku pratnju s. M. Elizabete Peršić. Ulomak iz knjige pročitala je s. M. Danijela Dinjar.