Predstavljena Knjiga – zbornik „Fratelli tutti – Poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo“

Suizdavači knjige su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije i izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost, a uredili su je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. Stjepan Baloban i tajnica Centra doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac.

Na početku je sve nazočne pozdravio đakovački i osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.
O knjizi je govorio prof. dr. Jerko Valković s Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je predstavio knjigu zajedno s doc. dr. Mirjanom Pinezić s Teologije u Rijeci.

Prof. dr. Jerko Valković predstavio je prva četiri naslova knjige. “Knjiga slijedi logiku enciklike tako da je svako poglavlje ove enciklike bilo nadahnuće za pojedinog autora. Na početku, nakon predgovora urednika prof. Stjepana Balobana donose se pozdravne riječi sudionicima simpozija. Tako kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, za encikliku kaže, citiram: Enciklika otvara nove vidike, a rekao bih, i novu epohu, želeći da ona bude poticaj i poziv na dijalog sa svim ljudima dobre volje. Mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK-a, zadarski nadbiskup polazeći od izbora pred koji nas stavlja dobri Samarijanac, u svojoj poruci je rekao: Želio bih da nam ova enciklika pomogne nikada ne biti među onima koji su ravnodušni ili na udaljenosti. Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgio Lingua u pozdravu dotiče se središnjeg pojma enciklike – sveopćeg bratstva, te kaže, citiram: Sveopće bratstvo nije toliko cilj koji treba postići već je polazna točka i kasnije nadodaje: Zajednički cilj mora biti traženja načina, putova kako bi ova stvarnost postala vidljiva i pokazala da smo zaista braća i sestre. Posljednji u nizu je govor đakovačkog i osječkog nadbiskupa Đure Hranića, predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Promatrajući ovu encikliku u povezanosti s prethodnim kako je već spomenuto, mons. Hranić kaže, citiram: Enciklika, odnosno enciklike, s jedne strane dokumentiraju dubinu lomova koji razdiru čovječanstvo, no istodobno osluškuju vapaj siromaha iz zemlje te prepoznaju sjeme nade i budućnosti koji im Duh daje da niče i danas”, rekao je prof. Valković uvodeći u svoje izlaganje te se osvrnuo na tekstove koji su pod rubrikom izlaganja navodeći prvi u nizu, onaj prof. dr. Željka Tanjića. “Prvi tekst je autora prof. dr. Željka Tanjića. On govori o enciklici Fratelli Tutti u kontekstu učenja pape Franje koje promatra kroz dva važna teološka principa. To su vjernost Drugom vatikanskom koncilu i shvaćanje Crkve kao jedno. Autor drugog teksta je prof. Nedjeljko Ante Ančić koji u tekstu naslovljenom Svaki dan pruža novu priliku – primjer dobroga Samarijanca govori o drugom poglavlju za kojega kaže da je: Teološka srž cijelog dokumenta i ključ za pravo razumijevanje ovog učiteljskog teksta. Autor trećega teksta: Je li moguć otvoreni svijet pape Franje? je prof. Tonči Matulić. Osnov njegovog promišljanja jest osmisliti i stvoriti otvoreni svijet. Da bi došao do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu, Matulić kreće s drugim pitanjem: Što je zapravo svijet? Postoji li jednoznačna definicija svijeta? Kako bi mogao odgovoriti na pitanje Što je svijet, autor donosi prikaz biblijskoga shvaćanja svijeta. U toj perspektivi svijet je obilježen dvoznačnošću. Svijet je izvorno Božji svijet, ali istovremeno i čovjekov svijet ako otkriva dramu čovjekova grijeha i otpada od Boga. U povijesnom događaju Isusa Krista ostvaruje se novo stvaranje, lomi moć zloga i uspostavlja jedinstvo svijeta koji je razjedinjen. Tekst profesora Josipa Grbca nosi naslov Politika u službi općega dobra. Ova enciklika, kaže Grbac, daje jasne upute o tome kakve prioritete bi politika trebala zauzeti u životima vjernika i posebice kod političara. Papa Franjo politiku vidi kao sredstvo ostvarenja viših ciljeva, a prvi cilj za njega je govoriti o temeljima takozvanog socijalnog bratstva i dijaloga. Jedan od stupova te infrastrukture je politika sveopćeg bratstva”, istaknuo je prof. Jerko Valković.

Doc. dr. Mirjana Pinezić s Teologije u Rijeci je predstavila drugi dio članaka zbornika istaknuvši da je “već i sam članak Islamska vizija ljudskog bratstva Aziza efendije Hasanovića, muftije mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj poziv na međureligijski dijalog i sagledavanje ispravnog shvaćanja bratstva s perspektive islamske vjere. Autor na stručan i znanstven način približava temu bratstva između kršćanstva i islama ističući i da je i u Kuranu prisutna tema o ljudskom bratstvu, ali ga mnogi tumače krivo viđene retke. Jedna od rečenica u Kuranu koja naglašava jednakost svih ljudi je: O ljudi, mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Stoga efendija Hasanović kaže da podjela na narode i plemena nema svrhu otuđenja jednih od drugih nego traži međusobnu bolje upoznavanje, poštivanje, razumijevanje, povjerenje i bratsku suradnju te su posljedično, kako navodi, sve rasne, nacionalne i plemenske predrasude osuđene u Kuranu”, rekla je doc. dr. Mirjana Pinezić.

Riječi zahvale na kraju je uputio dr. Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti koji je okupljenima uputio riječi zahvale i pozdrava. “Kada sam razmišljao o specifičnosti ove knjige mislim se ona sastoji u tome što je dokinuta ta jasna razlika između autora i čitatelja. Naime, simpozij se dogodio nakon što je enciklika Fratelli Tutti već kolala u javnosti, mnogi ste bili i sudionici tog simpozija i pretpostavljam da je njezino razumijevanje nakon tog simpozija bilo uveliko olakšano što se također očekuje i korištenjem i čitanjem ovog vrijednoga zbornika. S druge strane, posebno me impresionira pristup autora tekstova u knjizi u kojemu se doista ne pretendira nekim zaključcima i odgovorima nego je podjednaki broj pitanja otvoren kao što su i ponuđeni brojni odgovori tako da svaki čitatelj ovoga zbornika ima priliku i pozvan je bio koautor ovog zbornika. Možemo je smatrati kao početak jednog razgovora o idejama sveopćega bratstva i socijalnoga prijateljstva koje ustvari nisu ideje. Sveopće bratstvo nije neka originalna ideja, niti ideja pape Franje, nego je riječ o stvarnosti. Zato mi se čini potpuno pogođena misao apostolskog nuncija, mons. Giorgija Lingue, da sveopće prijateljstvo nije cilj, koliko god se može tako razmišljati, čak i Papa govori tako nego je polazište. Dakle, sveopće bratstvo je stvarnost. Kontekst Papine misli jasno potvrđuju da je stvarnost važnija od ideje. Želim vas potaknuti da postanemo svjesni te stvarnosti i da polazeći od nje kroz socijalno prijateljstvo kao put postignemo ciljeve”.

Upućujući riječi zahvale prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve rekao je da autori ovog zbornika nisu željeli prepričavati ono što piše u enciklici stoga su zamolili autore da uz analizu dadnu svoj doprinos pod vidom mogućnosti ili nemogućnosti primjene sadržaja enciklike. “U ovoj istoj dvorani Vijenac 23. rujna 2021. održan je simpozij u fizičkom obliku rezultat kojega je ova knjiga. Kao pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizatora i simpozija i uređivača knjige mogu reći da sam zadovoljan učinjenim poslom i nadasve zahvalan predavačima koji su uspjeli svoja predavanja obogaćena raspravama na simpoziju u razmjerno kratko vrijeme, predati za tiskanje knjige koja je pred nama. Na kraju ovoga predstavljanja želim iskreno svima zahvaliti koji su na ovaj ili onaj način sudjelovali u nastajanju ili oblikovanju ove knjige. Autorima za tekstove i spremnost da svoje tekstove metodološki prilagode načinu pisanja u ovom nizu izdanja Centra. Zahvaljujem tajnici Centra, doc. dr. Dubravki Petrović Štefanac koja je puno vremena i znanja uložila u tehničku pripremu tekstova ovoga zbornika kao i lektorici ovih tekstova, Marijani Jakovljević, profesorici koja je s puno strpljivosti i znanja lektorirala tekstove. Zahvaljujem Hrvatskom institutu za liturgijski pastoral i osobito Tomislavu Košćaku za pripremu teksta za tisak. Zahvaljujem izdavačkoj kući Kršćanskoj sadašnjosti i osobito njezinom direktoru i glavnom odgovornom uredniku, dr. Stjepanu Brebriću za suizdavaštvo i mogućnost reklame i prodaje ove knjige u Kršćanskoj sadašnjosti. Hvala i Glasu Koncila s kojim smo u početku objavili lijepi broj knjiga u suizdanju. Hvala predstavljačima prof. Jerku Valkoviću i docentici Mirjani Pinezić koji su nas znalački proveli kroz sadržaj knjige povezujući pritom znanje i stručnost autora i sadržaj te temeljnu nakanu zbornika- da bude istinski poziv na socijalno prijateljstvo i sveopće bratstvo u hrvatskom društvu i Crkvi. Zahvaljujem mons. dr. Đuri Hraniću, đakovačko-osječkom nadbiskupu i predsjedniku Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. Hvala, oče nadbiskupu na podršci i izvrsnoj suradnji koja je vidljiva u različitim i zapaženim aktivnostima Centra. Zahvaljujem i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim za financijsku i svaku drugu potporu u radu Centra”, zaključio je prof. dr. Stjepan Baloban.

U glazbenom dijelu nastupio je Zbor bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.