Knjižica je prigodno raspoređena u dvanaest poglavlja i donosi pregled temelja današnje civilizacije i obrazovanja, s posebnim osvrtom na tradiciju visokog obrazovanja u Zadru koja je započela 1396. godine, kao i na moderno Sveučilište u Zadru osnovano 2002. godine.

Pozdravnu riječ uputio je Puljićev „polustoljetni“ prijatelj i pratitelj, prof. dr. sc. Stjepan Krasić, počasni doktor Sveučilišta u Zadru, inače i znanstvenik koji je otkrio da je 14. lipnja 1396. godine u Zadru osnovano sveučilište, prvo u ovom dijelu Europe.

„Nadbiskup Puljić je učitelj i pastir koji je znanje koje posjeduje prenio na druge. Nema ljepše stvari nego biti učitelj koji skuplja med da bi ga dao drugima. To cijeli život radi ovaj čovjek – skuplja znanje i dijeli ga drugima. Preporodio se po dolasku u ovaj grad prije 16 godina, zaljubio se u njega, a ova mala knjižica je riznica njegove mudrosti“, rekao je prof. Krasić.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić istaknuo je kako sintagma „Alma mater“ priziva sliku majke koja je usmjerena na svoje dijete.

„Usmjerena je na njega posebice na početku, zatim u djetinjstvu kada ga treba podržati, a kada je potrebno i ukoriti, ali treba ga i pustiti da se samostalno uputi u čudesni svijet; treba ga grliti, ali stisak ne smije biti ni prejak ni prelabav. I sveučilište je poput majke koja se nesebično daje studentu, ali ga ne smije uljuljati u udobnost koja rezultira prividom u odnosu na složenu stvarnost. Njezina je uloga pridonijeti oblikovanju harmonične, dobre osobe, svjesne sebe, ali i svakoga onoga tko je okružuje s bilo koje strane i s bilo kojega motrišta. Ova knjižica svjedoči o relacijama znanosti i vjere, velikoj zasluzi Crkve i dominikanskog reda, koji je prije 630 godina u gradu Zadru zapalio iskru vatre koja grije i svijetli do danas. Ta vatra može opeći ako joj se toliko približimo da onemogućimo pristup drugima, a može i oslijepiti ako se u nju toliko zagledamo tražeći u njoj samo svoj odraz“, rekao je rektor Faričić.

Recenzent prof. dr. sc. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavio je knjigu održavši izlaganje koje potvrđuje njegov ugled kao jednoga od vodećih hrvatskih znanstvenika teologa. Izrekao je i nekoliko dirljivih rečenica o njezinu autoru.

„Puno je više postati alumnus jednog sveučilišta ako nisi studirao, nego tek kad si studirao pa zaboravio da si alumnus. Po toj teološkoj logici, mons. Puljić postao je alumnus per adoptionem Sveučilišta u Zadru. Poruka knjige je kako vjera i razum nisu u proturječju, nego se dopunjuju; komplementarni su pod uvjetom da su ispravno shvaćeni i predstavljeni, što nažalost nije uvijek slučaj, pa su moguće i dvije fundamentalističke krajnosti – fideizam i scijentizam“, istaknuo je prof. Matulić.

Prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić predstavila je povijest visokog obrazovanja u Zadru od 1396. do danas, a to prvo sveučilište imalo je značaj koji je nadilazio lokalne okvire.

„Sveučilište je Alma mater, brižna majka koja usmjerava, pomaže čovjeku da se snađe u složenom svijetu koji ga okružuje, a nada i optimizam trajne su vrijednosti koje mu moraju biti pratnja“, rekla je. Istaknula je i opasnost da „Sveučilište postane svjetionik bez svjetla: postoji na mjestu na kojem je logično da se izgradi, ali ako ne svijetli, ne ispunjava svoju funkciju trasiranja sigurnih putova“, istaknula je prof. Pavić Pintarić.

Mons. Puljić zahvalio je rektoru Faričiću, profesoru Krasiću, recenzentima i izv. prof. dr. sc. don Zdenku Dundoviću koji je bio moderator, kao i svima koji su unatoč lošim vremenskim prilikama došli na predstavljanje knjige, uz znakovitu poruku: „Tri su zadaće postavljene pred nas: prva je da prirodu uredimo, ali ne da je rušimo i u nepovrat uništavamo; druga je da naši međusobni odnosi budu svojevrstan uljudni obred; a za nas koji smo pozvani naviještati Evanđelje, da se podredimo Stvoritelju. Ovo trojstvo je bît onoga zbog čega živimo vjeru. U ljepoti današnjeg druženja osjetili smo što znači zajednica i zato vas pozdravljam uz moto sv. Ignacija Lojolskog: ‘Neka sve što je napisano, rečeno i učinjeno bude na veću slavu Božju’ te naš dalmatinski pozdrav: ‘Zdravi i veseli bili’“, poručio je nadbiskup Puljić.