Na promociji su govorili provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, gvardijan samostana u Slanom fra Stipan Klarić i autor monografije dr. fra Robert Jolić. Pjesmom je predstavljanje uveličala klapa Staglin. Moderatorica večeri bila je Rebeka Milković.

Franjevački samostan u Slanom osnovan je davne 1399. godine kao jedan od samostana tadašnje velike vikarije Bosne Srebrene. Osnivanjem Dubrovačke franjevačke provincije samostan je postao njezinim dijelom, zatim kratko dijelom provincije sv. Jeronima i konačno, slanski samostan postaje samostanom Hercegovačke franjevačke provincije. Hercegovački franjevci kupili su samostan 1914. godine vrlo povoljno, no zbog protivljenja dubrovačkog dijela provincije sv. Jeronima službeno su u njegov posjed ušli tek 1922., od kada je prošlo sto godina.

Provincijal Grbeš podsjetio je kako upravo ove godine franjevci obilježavaju 800 godina postojanja i djelovanja. „Nešto se posebno dogodilo u zadnjih 15 godina u našoj provinciji, a to je da naša braća stvaraju djela poput ovoga, sustavno obrađivanje tema, mjesta, samostana, župa ili događaja u našoj povijesti, iz toga možemo samo učiti. Stotinu godina smo u Slanome, više od 60 naše braće je ovdje služilo“, istaknuo je provincijal.

Autor knjige Jolić kazao je kako je pisanje knjige dugo trajalo te da je bilo zahtjevno pronaći svu građu, no i da je imao privilegij učiti dubrovački govor. „Franjevci su na ovome prostoru koje obuhvaća Dubrovačko primorje već preko 600 godina, a od toga hercegovački franjevci 101 godinu. Monografija o samostanu i župi Slano rađena je u najvećoj mjeri na temelju izvorne građe, a ta građa se čuva u arhivu Hercegovačko franjevačke provincije u Mostaru, a samo u manjoj mjeri u arhivi samostana u Slanom. Većina građe propala je u Domovinskom ratu“, rekao je fra Jozo Grbeš.

Idejni začetnik monografije gvardijan i župnik Klarić potvrdio je kako je u posljednjem Domovinskog ratu jako puno građe uništeno, a takve stvari se događaju kroz povijest. To ga je potaknulo da se u knjizi prikupi ono što se zna. „Svakako je sto godina djelovanja hercegovačkih franjevaca bila prigoda da se povijest zapiše kako ona opet ne bi jednostavno nestala. Samostan u Slanom je najstarija institucija i ovo je najstarija živuća obitelj koja se nikada nije ugasila“, rekao je gvardijan Klarić o važnosti samostana u Slanom za hercegovačke franjevce. Istaknuo je i kako je ta knjiga prva monografija uopće o određenom samostanu Hercegovačko franjevačke provincije.

Samostan u Slanom hercegovačkim franjevcima primarno služi kao mjesto za odmor i duhovne vježbe, različite duhovne obnove, seminare i susrete. Samostanski kompleks s crkvom, lapidarijem i vrtom turisti redovito posjećuju. U crkvi se zbog njezine iznimne akustičnosti često održavaju koncerti, kao i prostranom trgu ispred crkve. Glavna svetkovina je proslava patrona župe sv. Vlaha, a od pamtivijeka se slavi i Gospa od Anđela, koja se u Slanom zove “Siđ”.

Hercegovački franjevci upravljaju slanskom župom posljednjih 60 godina, a povjeravano im je i upravljanje nekim drugim župama. Sama župa, prema statistici iz 2020. godine, ima 159 obitelji odnosno 460 osoba. U njoj djeluju dvije bratovštine: sv. Fabijana i Sebastijana u Slanom i sv. Roka u Grgurićima.

Monografija „Hercegovački franjevci sto godina u Slanom“ ima 392 stranice, podijeljena je u tri poglavlja: Povijest Slanoga te samostana i župe u Slanom; Samostan u Slanom i hercegovački franjevci u njemu i Životopisi fratara. Uz predgovor i ‘Umjesto pogovora’ u knjizi se nalazi popis izvora i literature kao i kazalo. Opremljena je brojnim fotografijama kako iz povijesti tako i iz sadašnjosti samostana i župe kao i fotografijama franjevaca koji su služili u samostanu.

Uz opću povijest Slanoga i Dubrovačkog Primorja od najstarijih vremena kao i samog samostan i župe s naglaskom na posljednjih stotinu godina otkad u njemu djeluju franjevci Hercegovačke franjevačke provincije u knjizi se nalaze i popisi gvardijana i župnika, Školskih sestara franjevki koje su djelovale u Slanom i u Banićima i drugi popisi.

Nakladnici knjige su Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Blažene djevice Marije i Franjevačka knjižnica Mostar.