Akademik Stjepan Damjanović naglasio je da je spomenuta knjiga vrlo važna zato što upozorava na identitetska pitanja. “Glagoljica je, kako se često ističe i u knjizi, jako prisutna i opstala samo na području Hrvatske, točnije Istre, Kvarnera i Like. Iako je njenih tragova bilo i u drugim zemljama, nigdje nije nazočna u tolikom opsegu, u toliko dugom vremenskom razdoblju te na kamenim spomenicima”, istaknuo je akademik Damjanović i zaključio da Hrvati svoju povijest od pisanih početaka sve do Marka Marulića bilježe glagoljicom.

Mons. Bogović i akademik Damjanović

Priređivač knjige prof. dr. Ante Bežen je u izjavi za IKA-u i HKR spomenuo tezu iz knjige da je glagoljica nastala u i proširila se po Hrvatskoj, gdje je bila aktivno pismo i u Crkvi i u građanstvu. “Ni u kojem drugom narodu nije se glagoljica tako ukorijenila, bez obzira na neke tragove u drugim zemljama. Ali ako je u Hrvatskoj nastala i tako dugo živjela, onda je neizostavni dio hrvatskog identiteta.”

U izlaganju je Bežen dodao da je biskup Bogović u svojoj knjizi iznio uvjerljive poticaje za prihvaćanje glagoljice kao autohtonog kulturnog stvaralačkog čina na hrvatskom području, to jest da je glagoljica izvorno hrvatsko pismo. “Time je osporio tezu da su slavenski apostoli Ćiril i Metod – i njihovi učenici – autori glagoljice, odnosno njima se može pripisati samo autorstvo ćirilice”, naglasio je prof. dr. Bežen i zaključio: “Taj prikaz razvoja funkcije glagoljice i staroslavenskoga u novom vijeku na neki način zaokružuje polazište cijele ove knjige o nastanku te vjerskoj i kulturnoj funkciji glagoljice u hrvatskom narodu, a time opravdava i naslovnu sintagmu knjige o glagoljici kao bitnoj odrednici hrvatskoga identiteta.”

Mons. Bogović i knjiga o glagoljici

Glavni urednik izdavačke kuće Alfa Božidar Petrač napomenuo je da knjiga sažimlje sva istraživanja crkvenog povjesničara Mile Bogovića. “On je staroslavenski i glagoljicu zavolio još na predavanjima prof. Josipa Turčinovića u pazinskom Kolegiju, a sada su sva njegova znanstvena istraživanja na tu temu objedinjena u ovoj knjizi”, zaključio je Petrač.

Zahvalivši svima koji su sudjelovali u izdavanju knjige, mons. Bogović posebno je istaknuo da je glagoljica u 13. stoljeću postala nešto što je cijela Crkva prepoznala kao nešto čime se može učiniti puno dobra, pa i približiti se odijeljenoj braći. “Po tome su Hrvate u svijetu prepoznali i kao stvaraoce. Kod nas je prva knjiga tiskana na glagoljici, a prve tiskare bile su glagoljske”, zaključio je mons. Bogović.

Obraćanje mons. Bogovića