Svečanom programu nazočili su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. sc. Dražen Kutleša, umirovljeni nadbiskup dr. sc. Marin Barišić, izaslanik Ministrice kulture i medija dr. sc. Radoslav Bužančić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević i dr.

Nakon himna „Zdravo Dujme mučeniče“ Župnoga zbora Gospe od Otoka u Solinu pozdravni govor uputio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu dr. sc. Ante Jurčević. „Arheološki muzej u Splitu, sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske,  pokrenuo je trogodišnji projekt obnove (2022.-2024.) i stručne prezentacije starokršćanske bazilike s grobljem na Manastirinama. U I. fazi projekta planirana su zaštitna arheološka istraživanja, sanacija, konzervacija i prezentacija groba svetog Dujma i sarkofaga biskupa Prima. U II. fazi planiran je nastavak istraživanja, sanacija konzervacija i prezentacija ostalih sarkofaga u transeptu bazilike, te izrada potrebne dokumentacije za prezentaciju cijelog lokaliteta s kojim bi se riješio problem pristupa invalidima i osvjetljenje lokaliteta. U III. fazi, prema izvedbenom projektu, uredile bi se potrebne staze, izradili multimedijalni sadržaji te postavila rasvjeta“, rekao je ravnatelj Muzeja, naglasivši da je prva faza projekta u potpunosti realizirana.

Obavljena su revizijska istraživanja južnog dijela transepta bazilike u kojemu se nalazi grob sv. Dujma, zaštitnika grada Splita, salonitanskog biskupa i mučenika. Pogubljen je 10. travnja 304. u salonitanskom amfiteatru za vrijeme vladavine cara Dioklecijana te sahranjen na sjevernoj (salonitanskoj) nekropoli, današnjim Manastirinama. Navedeni podatci sačuvali su se na mramornoj nadgrobnoj ploči (mensa) koja se danas nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu.

Grob je jedinstveni primjerak tog tipa grobnica u Saloni. Sastoji se od tri etaže odijeljene masivnim mramornim pločama, a u najdonjoj grobnoj komori, bogato ukrašenoj raznovrsnim mramornim oplatama, bilo je položeno tijelo sv. Dujma. Tijekom najnovijih istraživanja detaljno je dokumentirana zidana konstrukcija grobnice te ostatci žbuke i mramornih oplata. Konzervatorsko-restauratorskim radovima uređeni su vanjski i unutrašnji zidovi, opšiveni su ostatci antičke žbuke na zidovima i detaljno očišćeni ostatci mramornih oplata.

Uz Dujmov grob je 325. u sarkofagu bio pokopan njegov nećak, biskup Prim. Sarkofag je bio u lošem stanju te je zbog potreba konzervacije i restauracije izmješten s lokaliteta i prebačen u muzejsku radionicu u Split gdje je u potpunosti saniran, a zatim vraćen na Manastirine. Prostor uokolo grobnice i sarkofaga je uređen za posjetitelje, a unutrašnjost grobnice je dodatno osvjetljena. Na južnom zidu bazilike bit će postavljena informativna ploča o grobu sv. Dujma i svetištu bazilike. Ravnatelj je posebno zahvalio konzervatorima i restauratorima te partnerima na projektu Splitsko-dalmatinskoj županiji i Turističkoj zajednici grada Solina.

Splitsko-dalmatinski župan Boban naglasio je da se Županija rado uključila u ovaj projekt (s 84.000 kuna) koji ima za cilj osvijestiti važnost ovoga lokaliteta. „Pitat će nas generacije koje dolaze što smo mi to uradili na jednom od najzanimljivijih, najsvetijih, najboljih lokaliteta na svijetu? Što smo uradili kako bismo sačuvali kulturno blago ljudi koji su namrli povijest ovoga naroda i ovoga lokaliteta? Stoga se svi mi, od regionalne do nacionalne razine, moramo uhvatiti u koštac s ovim lokalitetom jednim od pet najvažnijih u svijetu“, poručio je župan Boban.

U svom je obraćanju nadbiskup Barišić istaknuo da su ovdje „temelji i nadahnuća za nove generacije. Stojimo na najsvetijem mjestu Lijepe naše.“ Izrazio je zadovoljstvo što je društvena zajednica, posebno struka vidjela važnost ovoga i dali se na posao koji će, kako reče, trajati do eshatona. „Toliko je ovdje naslaga povijesti, života, generacija koje treba otkrivati. Stoga, danas trebamo čestitati svima koji su uložili truda u obnovu groba sv. Dujma i sarkofaga biskupa Prima. Vjerujem da će privući pažnju prvenstveno naših građana, a onda i turista. Ovdje su bila dva međunarodna kongresa o starokršćanskoj arheologiji, ovdje je najveće kršćansko groblje na svijetu na otvorenom (inače su katakombe). Trebalo bi ovamo dovoditi našu djecu, mlade, uključiti škole da vide na kojim čvrstim duhovnim temeljima stoje i da ugrađuju to u sebe“, rekao je nadbiskup Barišić.

Podsjetio je na riječi pape danas sv. Ivana Pavla II. kada je prilikom svoga posjeta Splitu 1998. klečeći pred oltarom i relikvijama sv. Dujma rekao kako povijest ovdje nije šutjela. „Ovdje odjekuju glasovi: sv. Dujma, sv. Venancija, sv. Staša i tolikih djevojaka i mladića, ti glasovi imaju budućnost i vjerujem da ih razumijemo na našem hrvatskom jeziku“, istaknuo je mons. Barišić.

Izaslanik Ministrice kulture i medija dr. sc. Radoslav Bužančić rekao  je da se nalazimo „možda na najvažnijem i najsvetijem mjestu naše države, na mjestu nadomak zidina Salone na martiriju koje je ishodište pobožnosti kršćanstva hrvatskog naroda i njegovih prethodnika, na mjestu koje je hram znanosti i dvjestogodišnjeg nastojanja da se pronikne u istinu.“ Podsjetio je na povijesnost ovoga lokaliteta, otkriće Dujmova svetišta koje se može datirati na početak 4. stoljeća, a koje je za njegovih nasljednika preraslo u sjajnu monumentalnu baziliku.

Ona je porušena i ponovno podignuta kao „crkva u nuždi“ što govori o težini toga vremena. „Cijelo ovo mjesto svjedoči o težini vremena i postojanja naroda na ovom prostoru“, kazao je dr. Bužančić naglasivši da je jedan od najljepše prezentiranih lokaliteta na svijetu uspoređujući ga s Akvilejom. U nadi da će se iznaći sredstva iz europskih fondova istaknuo je da je pripremljen veliki projekt restauracije svih važnijih lokaliteta Salone za koji se nada da će „prerasti u ono što odavno čekamo – uređenje Salone“.

Dujmov nasljednik na čelu Splitsko-makarske nekoć Salonitanske Crkve mons. Dražen Kutleša također je naglasio svetost mjesta i početak kršćanstva na ovim prostorima. „Čovjek na ovo tlo stupa s osjećajem strahopoštovanja. ‘Martyr’ na grčkom jeziku prvo znači mučenik, a potom svjedok. Ti su ljudi svjedočili svoju vjeru i za nju su bili spremni dati svoj život i zato ih mi danas štujemo“, rekao  je nadbiskup Kutleša govoreći o sv. Dujmu i solinskim mučenicima. Naglasio je povijesnu ulogu ovoga mjesta za cijeli hrvatski narod, za koje se može reći da je „kolijevka“ hrvatske državnosti. Ono nas potiče na preispitivanje o svjedočenju vjere, o ljubavi prema domovini i svome narodu. Nadbiskup Kutleša predmolio je molitvu i zazvao Božji blagoslov na nazočne.

Uz spomenute nazočili su predstavnik Grada Solina dogradonačelnik Ivica Rakušić i predsjednik gradskog vijeća Solina Ivan Andabak te župnici solinskih župa. Program je završio domjenkom u vrtu Tusculuma uz glazbeni program Splitskih solista.