Predstavljena studija „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google trends o hrvatskim migracijama?“

Predstavljanje su organizirali HKS i Zaklada Konrad Adenaueru Zagrebu.
Na početku predstavljanja sudionike su pozdravili rektor HKS-a dr. sc. Željko Tanjić i predsjednik Zaklade u Zagrebu Holger Heibach, čiji je pozdrav prikazan preko videozapisa.

„Kako se zapravo radi o novom pristupu čak i na razini svjetske znanstvene literature uvijek je potrebno dužnu pažnju posvetiti, ne samo istraživačkom potencijalu novih pristupa, već i njihovim metodološkim ograničenjima. Ipak, obilje lako dostupnih podataka, veliki raspoloživi uzorci i mogućnost dobivanja odgovora na veliki broj istraživačkih pitanja čine internetske alate (…) iznimno važnim izvorima podataka čiji značaj će, vjerujemo, u budućnosti samo rasti, a trenutno njihov potencijal za istraživanje migracija nije dovoljno istražen“, rekao je rektor Tanjić.

Digitalna demografija je grana znanosti u nastajanju, a digitalni alati pomažu u predviđanju migracija. Do sada su migracije analizirane s odmakom od dvije godine pa je prema saznanjima dr. Jurića ovaj projekt prvi u ovom dijelu Europe kojim se pokušavaju predvidjeti.

U predstavljenoj studiji razvija se model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. Za to su korišteni analitički alati Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni ciljevi rada su predstavljanje novog modela za praćenje i predviđanje migracija i generalna procjena stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika. Konkretno predviđanje temelji se na praćenju raznih vrsta podataka poput potrošnje vode i pojmova koji se pretražuju na mreži.

Dr. Jurić predstavio je preliminarne rezultate, napomenuvši da će cijela studija biti naknadno objavljena u znanstvenom časopisu te će tada rezultati biti jasno prikazani.

1.) Pokazalo se da podaci koje generira FB po saveznim pokrajinama Njemačke koreliraju sa službenim podacima te da odstupanja gotovo ni nema, dok podaci za pojedinačne gradove odstupaju.

2.) Analiza digitalnih tragova pokazala je da prilikom planiranja migracije, iseljenici najčešće pretražuju pojam „posao“ i „zamolba za posao“, a zatim „životopis“. Sama činjenica da se ti pojmovi pretražuju na hrvatskom jeziku ukazuje na indiciju da se radi o novim hrvatskim iseljenicima.

3.) Indikativno je da se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao na njemačkom jeziku „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku. To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku. Ono što se također može iščitati iz tih podataka je da se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u inozemstvu.

4.) Digitalnim alatima može se dosta pouzdano pratiti i stupanj integracije hrvatskih iseljenika u njemačko društvo, naročito putem analize FB interesa. Pokazalo se da hrvatski iseljenici u Njemačkoj pokazuju najveći interes za učenje njemačkog jezika, što je snažan pokazatelj želje i volje za integracijom u njemačko društvo. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju upravo stranice na kojima se može učiti njemački jezik.

5.) U slučajevima u kojima podaci FB-a nisu korelirali sa službenim podacima, provjera je izvršena dodatnim analitičkim alatima koje nude LinkedIn, Instagram, Twitter i YouTube. Alati LinkedIna korišteni su za utvrđivanje iz kojih profesionalnih područja dolaze visokoobrazovani Hrvati u Njemačku čime se uvidjelo da je riječ prvenstveno o STEM području, ekonomiji i liječnicima.