Istina je prava novost.

Primjeri dobre prakse upravljanja vremenitim dobrima

Kako povjerenim materijalnim dobrima upravljaju svećenici i redovničke zajednice? Što vjernik i putnik namjernik može pronaći u Lužnici, Remetama ili na Adventu u Zagrebu? O tome su u Argumentima HKR-a 19. prosinca govorili ravnateljica Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor Lužnica s. Stjepanka Stanić, župnik i upravitelj remetskog svetišta o. Antonio Mario Čirko i voditelj Pučke kuhinje župe sv. Antuna sa Svetog Duha fra Vladimir Vidović.

S. Stjepanka predstavila je dvorac i park Lužnica kod Zaprešića, koji je 18. prosinca 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike proglasilo novim zaštićenim područjem. Govorila je i o uređenju i burnoj povijesti dvorca koje su sestre, stjecajem okolnosti, kupile početkom 20. stoljeća. Dodala da je misija Centra Marijin dvor prepoznavati Isusa Krista u osobi svakog čovjeka i služiti mu vršenjem djela milosrdne ljubavi, te tako izlaziti ususret aktualnim potrebama Crkve i svijeta“.

S tom svrhom organiziraju ili ugošćuju različite programe, u ugostiteljskom objektu formiraju najniže moguće cijene, a mnogi traže samo malo mira: “Imamo adventske i korizmene duhovne obnove, različite radionice, biblijske skupine, kampove za djecu… Svi koji si programe nikako ne mogu priuštiti mogu slobodno doći. Često k nama, tražeći mir, dolaze ljudi, a više je studenata kod nas pisalo diplomske radnje, i nismo im naplatili smještaj.”

fra Vladimir i s. Stjepanka

S. Stjepanka ističe kako su u obnovi dvorca imale pomoć Zaklade Renovabis, ali da se sada financiraju iz vlastitoga rada. Najavila je i dvije velike želje za Lužnicu, a to je Križni put koji bi parku od 11 hektara dao dodatnu ljepotu te dovršenje uređenja kapelice u hotelskom dijelu u kojem treba postaviti mozaik Čudotvorne medaljice.

Gospin vrt u Remetama novo mjesto molitve

O novostima u remetskom svetištu govorio je rektor svetišta o. Čirko: “Prije tri godine se, u razgovoru s braćom, iskristalizirala ideja da na livadi ispred remetske crkve izgradimo Gospin vrt s dvadeset otajstava krunice. Nisam ni vidio ni čuo za ništa slično negdje u svijetu, ali mogu reći da je ovdje lijepo zaživjelo kao novo mjesto molitve.” Spomenuo je i da njemu i subraći u svemu tome puno pomaže tim vjernika laika, a radovi se financiraju darovima dobročinitelja te uz pomoć gradskih institucija.

Župa Remete ima i drugih zanimljivih projekata, poput mobilne aplikacije, videoprijenosa zornica za starije i bolesne, a izdaju i Strip ponedjeljkom… O. Čirko ističe kako mu je stalo da Remete postanu duhovna oaza hrvatskoga naroda: “Zato sada radimo na brendiranju svetišta. Napravljen je i logo svetišta, koji je izvučen iz krune Gospe Remetske. Želja nam je da pogled na taj križ iz krune Gospe Remetske podsjeća na Remete, odnosno na Gospu i Njenu majčinsku blizinu. Svim tim projektima koje radimo želimo ljudima posvijestiti da je naš Bog živi Bog i sve duhovne obnove koje pripremamo trebaju biti odraz te duhovne ljepote.”

Konventualci na Adventu u Zagrebu

Fra Vladimir Vidović objasnio je pak razloge sudjelovanja konventualaca na Adventu u Zagrebu. “Nikada moja redovnička zajednica ne bi pristala sudjelovati na Adventu u Zagrebu da se radi samo o čistom biznisu – to nam ne pada na pamet! To nije naše poslanje – ono je puno dublje. U tom kontekstu, mi imamo formu koja nam je zadana, a ja kao kršćanin, vjernik i svećenik ne želim pobjeći od te forme, nego toj formi želim dati sadržaj kojemu je u središtu Isus Krist. Jer to je briga za siromahe, za ljude u potrebi i za one koji su nam povjereni. Mislim da je ovo dobar način jer smo, kao redovnici, izazov i drugim ugostiteljima, a i organizatori i posjetitelji nas respektiraju. Naime, mnogi će doći i potrošiti novce, pa zašto onda ne bi odmah učinili i dobro djelo?”

fra Vladimir i s. Stjepanka

“Pučka kuhinja na Svetom Duhu svakoga dana, osim nedjelje, priprema topli obrok za gotovo 300 osoba koje dođu u Pučku kuhinju. Na Adventu se provodi akcija ‘Obrok za obrok’, u kojoj posjetitelji Kućice kod fratara plaćaju svoj obrok i tako pomažu nabavi obroka za Pučku kuhinju”, podsjeća fra Vladimir i zaključuje: “S jedne strane, senzibiliziramo javnost za potrebe ljudi koji nemaju. S druge strane, vrlo konkretno djelujemo, s obzirom da Pučka kuhinja treba djelovati i u siječnju i u ožujku i u kolovozu tijekom cijele godine. Ljudi su u ovo predblagdansko vrijeme darežljiviji i rado će dati neku donaciju, a mi svojom prisutnošću prikupljamo sredstva koje onda raspodijelimo tijekom cijele godine.”